U okviru lanca korizmenih Euharistijskih slavlja europskih biskupskih konferencija, Svetu misu za mir u Ukrajini u večernjim satima, u ponedjeljak 27. veljače 2023., u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predvodio je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, u zajedništvu s apostolskim nuncijem u BiH mons. Francisom Asissijem Chullicattom i nadbiskupom u miru kardinalom Vinkom Puljićem, te uz koncelebraciju 30 svećenika. Na Svetoj misi su sudjelovale i brojne redovnice raznih kongregacija kao i bogoslovi koji su asistirali kod oltara pod vodstvom svoga profesora liturgike vlč. Ivana Rake. Liturgijsko pjevanje skladno je animirao Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler“ pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.
Uvodeći u Misno slavlje nadbiskup Vukšić je pozvao na molitvu za mir u Ukrajini i za mir u cijelome svijetu. „Svima nam je dobro poznato da se mir i u Ukrajini i u svim krajevima svijeta rađa počevši od mira savjesti i duše“, kazao je nadbiskup Tomo pozivajući sve na kajanje i na molitvu Bogu za oproštenja svega onoga „što uznemiruje duše i naše savjesti, da pomiri sve duše i savjesti svih ljudi sa svojom voljom i svojim zakonom jer samo tada započet će i društveni mir: mir među ljudima, mir među narodima, mir među državama“.
U prigodnoj propovijedi pod naslovom pod naslovom „Savršen je Zakon Gospodnji, dušu krijepi; pouzdano je Svjedočanstvo Gospodnje, neuka uči“ (Ps 19,8) nadbiskup Vukšić podsjetio je da je Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) i ove godine pozvalo svoje članice na sudjelovanje u korizmenoj inicijativi, nazvanoj Euharistijski lanac, koja je zamišljena kao dan molitve u mjesnim Crkvama za mir u Ukrajini. „Prema abecednom redu, 39 članica Vijeća europskih biskupskih konferencija, kroz isto toliko dana tijekom Korizme, molit će na istu nakanu. Taj lanac započeo je u Albaniji na Čistu srijedu 22. veljače a završit će u Mađarskoj na Veliki četvrtak 6. travnja 2023. Prema tom redu, za područje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine određen je današnji ponedjeljak, 27. veljače 2023. To je razlog što smo se okupili na Euharistijsko slavlje u katedrali Presvetoga Srca Isusova“, rekao je vrhbosanski nadbiskup.
„Ovo je molitvena prigoda za mir u Ukrajini i za mir u cijelomu svijetu. Za trajan i pravedan mir i slogu u Bosni i Hercegovini i u svim drugim zemljama. Za mir među svim ljudima i narodima u cijelomu svijetu, za poštivanja čovjekova života, dostojanstva i prava te za stvarnu slobodu uvjerenja i ispovijedanja vjere. Molimo za jačanje bratstva među svim ljudima i svijesti da to što smo ljudi prethodi svakom drugom čovjekovu identitetu ili pripadnosti i da opće bratstvo u konkretnom životu mora određivati i usmjeravati svaki drugi čovjekov identitet ili pripadnost. Za nas kršćane, naime, to nije obični humanizam nego je to za nas vjerska istina jer kao vjernici ispovijedamo da su svi ljudi jednako Božja stvorenja i po tomu voljom Božjom međusobno braća i sestre. Zahvaljujem svima vama koji sudjelujete na ovom molitvenom skupu. Jednako zahvaljujem i ostalima koji su se ovom lancu molitve pridružili u svojim župnim, samostanskim i drugim crkvenim zajednicama. Na taj način naša nadbiskupijska zajednica svjedoči svoju blizinu ukrajinskom narodu, ujedinjuje se u molitvi za konačan mir u njihovoj domovini i u svijetu. Činimo to sa željom da Gospodin, po zagovoru Marije, Kraljice mira, sve ljude, sve narode, sve države i sve religije u miru složi u jednu obitelj i sjedini u duhu bratstva“, kazao je nadbiskup Tomo te podsjetio na riječi pape Franje izrečene u povodu godišnjice početka rata u Ukrajini: „Žalosna je to obljetnica! Ukupna količina mrtvih, ranjenih, izbjeglih i raseljenih, razaranja, gospodarskih i društvenih gubitaka govori po sebi. Hoće li Bog moći oprostiti tolike zločine i toliko nasilje? On je Bog mira. Ostajemo blizi izmučenom ukrajinskom narodu koji nastavlja trpjeti“.
„U pročitanom odlomku iz starozavjetne Knjige Levitskoga zakona zabilježena je poruka koju je Bog po svom glasniku u davna vremena poslao izabranom narodu (Lev 19,1-2.11-18). Prema tom izvještaju, Božji prorok Mojsije bio je pozvan govoriti svoj ondašnjoj zajednici. Naspram razdorima i nesporazumima, krađama i pljačkama, sukobima i osvetama, nepravdama i mržnji, koje su ljudi činili, Bog sve poziva: ‘Sveti budite! Jer sam svet ja, Gospodin, Bog vaš! Nemojte krasti; nemojte lagati i varati svoga bližnjega. Nemojte se krivo kleti mojim imenom i tako oskvrnjivati ime svoga Boga.’… Mir u duši i čista savjest plod su sklada osobnoga života s Božjim zapovijedima i pretpostavka su društvene sloge i mira u svijetu“, poručio je nadbiskup Vukšić.
„Zajedničko podrijetlo svakoga čovjeka, koje je Bog stvoritelj, i Božja zapovijed da se svi ljudi uzajamno poštuju su, dakle, počelo i uzrok općega bratstva među ljudima. A na pitanje zašto bi to čovjek trebao raditi i koja je konačna svrha življenja u bratstvu i prijateljstvu, u današnjem evanđelju Isus nudi odgovor prispodobom o završnom Božjem sudu“, kazao je nadbiskup Vukšić te podsjetio na pročitani misni odlomak iz Matejeva evanđelja (25,31-46) koji prikazuje proslavljenog Sina Čovječjega pred kojim će se sabrati svi narodi te će biti postavljeni s desne i lijeve strane ovisno o tome jesu li mu, u jednom od njegove najmanje braće, dali jesti i piti, odnosno jesu li ga primili i zaogrnuli te pohodili dok je bio bolestan ili u zatvoru. „Samo takvi koje Isus naziva imenom pravednici, bit će blagoslovljeni i otići će u život vječni. Isusov je, dakle, nauk da je prijateljski odnos prema svakom čovjeku, kojega susrećemo u svom životu, stvarna primjena vjere u Boga. Istovremeno, to je način našega vršenja Božjeg zakona i jedini mogući put do vječnoga spasenja. Odnosno, osim ljubavi prema Bogu i čovjeku, drugoga puta do nebesa jednostavno nema!“, zaključio je nadbiskup Vukšić pozivajući sve da „zajedno sa svetim piscem psalama zahvalno ispovijedamo: ‘Prava je naredba Gospodnja, srce sladi; čista je zapovijed Gospodnja, oči prosvjetljuje. Neokaljan je strah Gospodnji, ostaje svagda’“ (Ps 19,9-10).
Na kraju Svete mise nadbiskup Tomo je pozvao bogoslova Aleksandra, Ukrajinca iz banjolučkog kraja, svećeničkog kandidata Križevačke eparhije, koji zbog ratnih događanja nije mogao nastaviti svoj teološki studij u Ukrajini pa je došao u Vrhbosansko bogoslovno sjemenište. Pozvao je sve da pljeskom preko njega izraze svoju blizinu ukrajinskom patničkom narodu.
Zahvaljujući svima za dolazak, posebno je zahvalio nunciju Chullicattu te pohvalio njegovo brzo učenje hrvatskog jezika na kojem je vrlo tečno pročitao odlomak euharistijske molitve.
