Bosna i Hercegovina se nalazi pred iznimno važnim razdobljem koje će oblikovati njezinu budućnost. Pitanje koje se postavlja je: želi li zemlja postati ekonomski perspektivna, stabilna i sigurna, s prirodnim bogatstvima koja će biti cijenjena i zaštićena, osobito u sektoru poljoprivrede?
Prema mišljenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske (MVEP), BiH je sada u poziciji iskoristiti geopolitički trenutak i započeti pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Članstvo u EU donosi brojne prednosti, uključujući pravnu i političku sigurnost, kao i temelje za ekonomski i društveni rast. No, ključna pitanja ostaju: jesmo li spremni? Zašto čekamo političare da donesu potrebne odluke, a sami građani BiH, koji nose teret svakodnevnih problema, ne poduzimaju ništa?
Ruska agresija na Ukrajinu promijenila je političku dinamiku u Europi, zbog čega Europska unija ponovno preispituje svoju politiku proširenja. Ove promjene bile su ključne za BiH jer je, među ostalim, donesena odluka o početku pregovora s BiH. Ova prilika nije slučajna, ističe Dubravka Kobaš Lučić, načelnica Sektora za Europu MVEP Hrvatske, koja ističe da su Ukrajina, Moldavija, Srbija i Crna Gora također iskoristili ovu povoljniju situaciju.
BiH je suočena s brojnim političkim, društvenim i ekonomskim izazovima koji zahtijevaju ozbiljnu transformaciju. Sličan put prošla je i Hrvatska koja je, nakon što je postala članica EU 2013. godine, uspjela ostvariti znatan napredak u svom društvenom i ekonomskom razvoju. Nakon deset godina članstva, Hrvatska je doživjela brojne promjene, a najvažnija korist bila je pristup tržištu EU i bolja pravna sigurnost.
Za Hrvatsku, deset milijardi eura potpora iz EU-a tijekom prvih deset godina članstva bila je ključna za ubrzanje razvoja. No, članstvo u EU nije donijelo samo novac, već i priliku za sudjelovanje u oblikovanju politika koje utječu na 500 milijuna ljudi. Ovaj “pristup klubu” omogućava Hrvatskoj da donosi odluke koje oblikuju budućnost Europske unije.
Međutim, kako ističe Jakša Puljiz, voditelj Odjela za europske politike MVEP Hrvatske, problemi nisu nestali ni nakon pristupanja EU-u. I dalje postoje izazovi, poput iseljavanja građana zbog boljih uvjeta života, te potrebe za reformama u pravosuđu, zdravstvu i javnim poduzećima. Ova iskustva trebaju biti upozorenje za BiH, koja mora biti svjesna da su reforme nužne i da ne smije “opustiti” svoje ambicije.
Bosna i Hercegovina ima velik potencijal u poljoprivredi, a pristup tržištu EU-a otvorio bi nove mogućnosti za njezine proizvođače. BiH već ima sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, što znači da njezini proizvođači mogu izvoziti bez carinskih ograničenja. Međutim, ključ za uspjeh leži u tome da institucije BiH shvate važnost ovog tržišta i poduzmu potrebne korake kako bi osigurale kvalitetnu proizvodnju i izvoz.
Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, ističe da je Hrvatska profitirala od većeg izvoza na tržište EU-a, te da bi BiH trebala iskoristiti ovaj trenutak. Anita Sever Koren, ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju, naglašava da institucije BiH moraju preuzeti odgovornost za osiguranje boljih uvjeta za svoje poljoprivrednike, jer su oni ključni za dalji razvoj sektora.
Dok su političke prepreke još uvijek prisutne, ključnu ulogu u daljnjem razvoju BiH imaju mladi ljudi, poslodavci, znanstvenici, kulturni radnici i svi oni koji vjeruju u bolju budućnost svoje zemlje. Mnogi od njih već su otišli u zemlje zapadne Europe, što predstavlja ozbiljan gubitak za BiH. Ipak, unatoč svim izazovima, BiH sada ima povijesnu priliku iskoristiti trenutak i postati dijelom europske obitelji.
U konačnici, BiH je na prekretnici. Odluke koje budu donesene u nadolazećim mjesecima odredit će hoće li zemlja postati članica EU-a i uživati u svim benefitima koje to donosi, ili će ostati zaglavljena u političkoj i ekonomskoj stagnaciji. Članstvo u EU-u nije samo političko pitanje, već i prilika za stvaranje bolje budućnosti za sve građane BiH.
