Unatoč automatizaciji i dobrim uvjetima rada, jedna od najvećih govedarskih farmi u BiH teško pronalazi kvalitetne radnike.
Iako je tehnologija na suvremenim farmama sve naprednija, izmuzišta automatizirana, a radni uvjeti bolji nego što mnogi zamišljaju, poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini suočavaju se s najvećim izazovom – nedostatkom kvalitetne radne snage. Taj problem posebno osjeća jedna od najvećih govedarskih farmi u zemlji, Arifagić Investment iz Kozarca.
Vlasnik farme, Jusuf Arifagić, kaže da unatoč modernoj opremi i korektnim uvjetima rada, radnike nije lako pronaći. “Zaposlio bih odmah tri radnika. Imam radna mjesta u izmuzištu i u štali”, kaže Arifagić, naglašavajući da na farmi danas mnoge poslove odrađuju automatizirani sustavi, dok je fizički rad minimalan.
Rad na farmi organiziran je u smjenama: radnici u izmuzištu rade dva dana, pa dva slobodna, s jutarnjom i večernjom smjenom. Mjesečni fond radnih sati rijetko prelazi 120 do 130 sati, a prosječna plaća iznosi najmanje 1.500 KM, uz topli obrok. Ipak, kvalitetnih radnika nema.
Arifagić pojašnjava da radnik u izmuzištu mora poznavati osnovna pravila higijene, zdravlja krava, mastitisa i brige o teletu, dok radnik u štali obavlja klasične poslove održavanja objekta. Uz modernu opremu, “Milk taxi” i automatizirane procese, posao je daleko od fizički teških poslova kakvi se često povezuju s poljoprivredom.
Na farmi u Kozarcu trenutno se nalazi oko 700 grla, a zaposleno je 14 radnika. Nekad ih je bilo gotovo dvostruko više, no zbog smanjenja broja grla smanjen je i broj zaposlenih. Unatoč tome, Arifagić ističe da se farma može brzo vratiti na kapacitet od 1.000 do 1.300 grla, a dugoročno čak do 5.000, jer je već projektirano šest novih štala.
Redovito provodi reviziju ekoloških standarda i posjeduje europski izvozni broj. Cilj mu je stvoriti modernu komercijalnu farmu, poput onih na kojima počiva europska poljoprivredna proizvodnja.
No, Arifagić upozorava da se pažnja ne smije usmjeravati samo na velike. “Potrebno je zaštititi male proizvođače koji čuvaju tradiciju, ali i velike sustave koji će je prenositi generacijama.” Najveći problem vidi u tome što se za rad u poljoprivredi sve manje mladih obrazuje na seoskim gospodarstvima, a obrazovni sustav ne prati potrebe modernog tržišta.
Poljoprivredni tehničari, kaže, često izlaze iz škola bez znanja o upravljanju suvremenom mehanizacijom, kompjuterskim traktorima i modernim izmuzištima. Potrebne su srednje škole i smjerovi koji će djecu učiti suvremenom stočarstvu.
Arifagić upozorava i na širi problem: retrogradnu politiku, nepostojanje državnog ministarstva poljoprivrede i nedovoljno iskorištene prirodne resurse. BiH, kaže, spada među zemlje s najoptimalnijim uvjetima za proizvodnju hrane, s ogromnim potencijalom za organsku proizvodnju, čistim rijekama i plodnim zemljištem.
“Imamo pet milijuna hektara zemlje, dvije milijarde litara mogućeg mlijeka, osam sireva svjetske klase. A borimo se za osnovno – radnika i sustav”, ističe Arifagić.
Naglašava da bi uz pravi pristup, zakone, pravedan sustav i uključenje mladih stručnjaka, BiH mogla u samo nekoliko godina pokrenuti snažan razvoj, prenosi Večernji.ba.
- Oznake:
- BiH
- posao
- stočarstvo
