U nastavku suđenja za ratne zločine u Bugojnu, vještak vojne struke ocijenio je kako zapovjednik može odgovarati samo za njemu podčinjene osobe, te da u svojoj analizi nije uočio da je optuženi Selmo Cikotić, nego Dževad Mlaćo, sudjelovao u sastavljanju ratnih dnevnika.
Tijekom unakrsnog ispitivanja, vještak Martin Frančešević potvrdio je kako svako uplitanje u pravo zapovjednika da zapovijeda narušava sustav rukovođenja, naglašavajući da se odgovornost zapovjednika može uspostaviti jedino ako ima efektivnu kontrolu.
Odgovarajući na pitanja odvjetnice Edine Rešidović, Frančešević je kazao da zapovjednik može odgovarati isključivo za podčinjene i pretpodčinjene, a ne za cijelo područje djelovanja. Dodao je da mu je poznato kako su unutar Armije BiH osnivane privremene postrojbe, među kojima i Motorizirana brigada, gdje je zapovjedništvo bilo šire od onoga u Brdskoj brigadi.
Vještak je naglasio kako u svojoj analizi nije uočio da je Cikotić sudjelovao u sastavljanju dnevnika, već Mlaćo, te da nema dokaza da je Cikotić bio upoznat sa sadržajem istih.
Frančešević je dodao da Cikotić nije bio član Ratnog predsjedništva Bugojna, iako je povremeno prisustvovao sjednicama. Ako je bio odsutan iz Bugojna, naglasio je, vjerojatno nije mogao ni sudjelovati na tim sastancima.
Potvrdio je da su u Bugojnu djelovali svi organi vlasti, uključujući i policiju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, te da profesionalni vojni kadar može vrlo brzo sastaviti zapovijed s jasno određenim rokovima izvršenja.
Kazao je kako je analizirao zapovijed kojom je zapovjednik Trećeg korpusa formirao nekoliko operativnih grupa, ali nije obratio pozornost na preambulu koja govori o zadacima i ovlastima tih grupa. Također, nije se mogao sjetiti je li zapovjednik Korpusa u travnju naglašavao da mu je zadaća priprema i organiziranje ratnih djelovanja.
Na pitanje o izvješćima koja se tiču zarobljenika, vještak je negirao tvrdnje da oni nisu spominjani, potvrđujući kako krajem 1993. dolazi do reorganizacije postrojbi u Bugojnu i proširenja ovlasti Operativne grupe.
Dževad Mlaćo optužen je da je, kao predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, zapovijedao ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti. Selmu Cikotiću, tadašnjem zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije BiH, stavlja se na teret da nije spriječio podređene niti ih sankcionirao zbog mučenja i ubojstava zarobljenika, kao i zbog odvođenja zarobljenih Hrvata na prinudne radove na prve crte, gdje su neki poginuli ili ranjeni.
Suđenje se nastavlja 23. rujna.
