Bosna i Hercegovina posljednjih godina sve snažnije osjeća posljedice klimatskih promjena. Sve su češći toplinski valovi, oluje, obilni pljuskovi, tuča i bujične poplave, dok zime postaju blaže, s manje snijega i kraćim razdobljem snježnog pokrivača.
Meteorolozi Marko Bogdanić i Sanel Avdić s portala BHMETEO.ba ističu kako se službena klimatska klasifikacija Bosne i Hercegovine nije promijenila, ali su se njezine karakteristike posljednjih desetljeća značajno izmijenile.
Ljeta sve toplija, tropske noći sve češće
Prema riječima meteorologa, prosječna godišnja temperatura u BiH porasla je za više od jednog stupnja u odnosu na drugu polovicu prošlog stoljeća.
Najizraženije promjene vidljive su tijekom ljeta, kada je sve više dana s temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva, a sve češće bilježe se i tropske noći, tijekom kojih temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva. Takve su pojave posebno izražene u Hercegovini.
Istodobno, broj ledenih dana i dana sa snježnim pokrivačem u nizinskim područjima postupno se smanjuje, dok se snijeg sve više zadržava samo na višim planinama.
Oborine su sve intenzivnije
Meteorolozi upozoravaju kako ukupna količina godišnjih oborina nije znatno manja nego ranije, ali se njihov raspored bitno promijenio.
Sve su češća duga sušna razdoblja koja prekidaju vrlo intenzivni pljuskovi u kratkom vremenu. Takve oborine često izazivaju bujične poplave, umjesto da nadoknade nedostatak vlage u tlu.
Promjene su najizraženije u Hercegovini, gdje su ljeta znatno toplija i sušnija, ali i u sjevernim dijelovima Bosne, koje sve češće pogađaju dugotrajni toplinski valovi.
Stariji građani ne pamte ovakve vremenske prilike
Meteorolozi ističu kako građani promjene najlakše primjećuju kroz svakodnevni život. Ljetne noći više nisu svježe kao nekada, zime donose sve manje snijega, a poljoprivrednici bilježe ranije cvjetanje biljaka, češće proljetne mrazove nakon toplih razdoblja te dulje suše.
Sve su češće i snažne oluje praćene obilnim oborinama, jakim vjetrom i tučom.
Što nas očekuje?
Ako se sadašnji trend nastavi, stručnjaci očekuju nastavak zagrijavanja.
To znači još toplija ljeta, veći broj dana s temperaturama iznad 35 °C, a u pojedinim dijelovima zemlje moguće su i temperature više od 40 °C. Zime će biti sve blaže, sa sve manje snijega u nižim područjima, dok će se povećavati rizik od suša, bujičnih poplava, klizišta i snažnih nevremena.
Meteorolozi naglašavaju da će i dalje biti hladnijih i kišovitijih godina, no dugoročni trend klimatskog zagrijavanja ostaje jasan i potvrđuju ga brojna klimatska istraživanja.