Potražnja za vodoinstalaterima, električarima i mehaničarima nikad nije bila veća, no stariji majstori odlaze u mirovinu, mladi u inozemstvo, a zanati ostaju bez nasljednika.
Potražnja za dobrim majstorima u Bosni i Hercegovini dosegla je povijesni vrhunac. Ljudi danas mjesecima čekaju vodoinstalatere, električare ili automehaničare, dok cijene njihovih usluga neprestano rastu. Unatoč tome, zanati ostaju neatraktivni mladima, a stručnih radnika sve je manje.
Nedostatak majstora postaje ozbiljan problem
U mnogim gradovima, pa i manjim mjestima, nekoć je bilo jasno tko je najbolji lokalni majstor. Danas se takvi stručnjaci mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Oni koji još rade suočeni su s golemim pritiskom, pretrpani su obvezama i unaprijed rezervirani tjednima, pa čak i mjesecima.
Razlozi su duboko ukorijenjeni u društvene promjene:
- mladi sve rjeđe biraju zanatske škole,
- mnogi koji završe zanat odmah sele u inozemstvo,
- stariji majstori odlaze u mirovinu bez učenika koji bi preuzeli posao.
Iako su cijene usluga narasle, društvena percepcija manualnog rada i dalje je podcjenjivačka, pa povećanje potražnje ne donosi novi interes za struku.
Gubitak zanata znači gubitak tradicije
Iščezavanje iskusnih majstora predstavlja više od običnog nedostatka radne snage. To je gubitak vještina i znanja koje su se prenosile desetljećima. Svaka ugašena radionica znači korak dalje od lokalne samoodrživosti i veće oslanjanje na uvoz, privremene popravke i nestručne radnike.
Nije bilo teško predvidjeti da će masovno iseljavanje majstora dovesti do današnje situacije u kojoj se na usluge zidara, keramičara ili vodoinstalatera čeka gotovo kao na pregled kod specijalista.
Umjetna inteligencija ne može zamijeniti majstora
Dok umjetna inteligencija preoblikuje mnoga zanimanja, zanati ostaju otporniji na automatizaciju. Fizički rad, popravci u kućama, instalacije i građevinski poslovi zahtijevaju vještinu koju strojevi teško mogu replicirati.
Slična situacija primjećuje se i u Velikoj Britaniji, gdje sve više mladih bira zanatske poslove upravo zbog straha od gubitka radnih mjesta uslijed razvoja AI tehnologija. Jedna od njih je Maryna Yaroshenko, učenica podrijetlom iz Ukrajine, koja se u Londonu školuje za vodoinstalaterku.
„To je posao koji umjetna inteligencija neće preuzeti“, poručila je Yaroshenko.
U Velikoj Britaniji raste interes za inženjerske i građevinske tečajeve, a institucije poput City of Westminster Collegeabilježe znatan porast upisa.
Cijene će i dalje rasti
S obzirom na manjak stručnjaka i stalnu potražnju, očekuje se da će dnevnice majstora, koje već prelaze 100 KM, nastaviti rasti. Bez ulaganja u obrazovanje, stipendiranje i promjenu društvene percepcije zanata, BiH bi uskoro mogla postati zemlja u kojoj se sve zna komentirati — ali rijetko tko zna popraviti ono osnovno.
