Na ulasku u 2026. godinu dnevni list Oslobođenje donosi intervju sa predsjednicom Federacije BiH Lidijom Bradara, ujedno i članicom Predsjedništva HDZ-a Bosne i Hercegovine. Bradara za ovaj list sumira prethodnu 2025, ali govori i o važnim zakonskim rješenjima koje bi entitet trebao dobiti već na početku nove godine.
Gospođo Bradara, da li je federalna vlast bila efikasna u protekloj godini i kako biste ocijenili odnos među koalicionim partnerima?
– Najkraće rečeno, rad Vlade bih ocijenila pozitivnim te na koncu učinkovitim, ne zanemarujući okolnosti, izazove i opći ambijent. Što se odnosa partnerskih stranaka tiče, također, koalicija je opstala i ulazi u posljednju godinu mandata.
Stručni ljudi
Detaljnije, stranaka koje čine vlast je puno, dolaze sa različitih političkih spektara i određenih neslaganja ima. Ipak, većih opstrukcija dosad nije bilo, pogotovo kada je rad Vlade u pitanju. Komunikacija je dobra i to je najvažnije. Međusobno uvažavanje i otvorenost za razgovor uvelike pomažu i kada su u pitanju određena neslaganja, a većina ministara se dokazala kao istinski stručni i profesionalni ljudi s osjećajem za potrebe građana.
Početak 2026. godine bit će veoma buran. Očekuje se usvajanje budžeta FBiH za ovu godinu, zatim izmjene Zakona o PIO/MIO, ali i Zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH. Osim navedenog, koja pitanja bi prioritetno trebalo rješavati?
– To su neki normalni politički procesi, ništa burniji nego inače i nema potrebe plašiti građane nekim izvanrednim najavama. Proračun je usvojen na Vladi i već polovicom siječnja će, nadam se, pred oba parlamenta. Dom naroda je zasjedao i prošlog utorka, na sam kraj godine, a žao mi je što je sjednica Zastupničkog doma otkazana. Trebalo je jako puno truda i razumijevanja da se zadovolje sve potrebe i aktualni izazovi, stoga se nadam da će biti razumijevanja od zastupnika i izaslanika te da će proračun, bez ucjena i populizma, biti izglasan. Što se izmjena Zakona o mirovinskom tiče, nadam se da će taj proces biti transparentan, uz širu društvenu uključenost i transparentne podatke i izračune jer, uz najbolju volju i svjesnost potrebe za povećanjem mirovina, ključnim, ipak, smatram održivost i stabilnost sustava. Ima tu još ključnih zakona koji su već neko vrijeme na čekanju. Stvara se mišljenje kako HDZBiH koči dio njih, no riječ je o potrebi za kompromisom i osjetljivosti granice nadležnosti između Federacije i kantona, koja je za nas iznimno važna i tražimo razumijevanje u ovom dijelu. Ipak, svjesni važnosti i tih zakona i potrebom za dodatnom regulacijom određenih pitanja, istinski se obvezujemo tražiti daljnja rješenja.
Što se izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju tiče, nadam se da će taj proces biti transparentan, uz širu društvenu uključenost
Jedno od važnih pitanja na kojem se još lome koplja jeste projekat Južne interkonekcije. Kakva su Vaša očekivanja nakon što ste podnijeli apelaciju Ustavnom sudu FBiH za ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj interkonekciji i da li je za HDZBiH prihvatljiv prijedlog Ambasade SAD-a u vezi s provedbom projekta?
– Ocjena ustavnosti je poslata nakon usvajanja ovog zakona i odnosi se na regularnost samog procesa izglasavanja zakona. HDZBiH nije i neće biti protiv ovog projekta, ali svaki zakon mora biti donesen sukladno Ustavu i što je jednako važno, mora biti provodiv. Nadam se da će uskoro biti ponuđena nova rješenja, sukladno dogovorima.
Fiskalna reforma ostaje jedno od pitanja na kojem će vlast, kako je obećala, i dalje raditi. Je li realno očekivati u izbornoj godini konkretne korake na planu rasterećenja privrede, ali i poboljšanja položaja radnika?
– Mislim da su ovi procesi već uvelike počeli na samom početku ovog mandata, u 2025. godini, i sigurno će biti nastavljeni bez obzira na izbornu godinu. Za potvrdu određenih odluka potrebno je vrijeme i neke od njih tek dolaze na valorizaciju. Dijalog s poslodavcima je sve bolji, a zaštita radnika jedan od ključnih aspekata svake nove odluke, pa i onih koje nam se manje sviđaju. Moramo biti solidarni kao društvo i svaka od zainteresiranih strana mora pokazati spremnost na kompromis kako bismo imali što bolje uvjete rada, poslovanja, ali i života.
Već duži niz godina Federalna uprava policije nema prvog čovjeka. Nedavno je federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak izjavio kako HDZBiH neće nikada dobiti mjesto direktora. Kako to komentarišete?
– Dugogodišnje urušavanje sustava FUP-a, pogotovo kada je njegova nacionalna struktura u pitanju, sada je kulminiralo jednom pat-pozicijom. Godinama sam upozoravala i pokušavala doći do razumijevanja čelnih ljudi FUP-a, pa i ministra Isaka čiju spomenutu izjavu osuđujem kao i brojne druge kada je ova tema u pitanju.
Projekat Komšić
Ne mislim da je on osobno odgovoran za cjelokupno stanje, ali mu je pridonio, a posebno su nedopustive ovakve i slične izjave iza kojih stoje i isti ili još gori stavovi. Ne želi HDZBiH ništa za sebe i već je otrcana ta teza i poistovjećivanje prava hrvatskog naroda sa navodnom borbom HDZ-a BiH za pozicije. Hrvati su očišćeni iz struktura Federalne uprave policije i dugogodišnje zanemarivanje nacionalnog balansa rezultiralo je i nedostatkom zainteresiranih novih kandidata za sve razine pozicija, ali i nedovoljnim brojem ljudi koji ispunjavaju uvjete za čelnu poziciju. Protiv Ustava i zakona se ne može, na čelu FUP-a bit će Hrvat, sviđalo se to ministru ili bilo kome drugom ili ne.
Politička scena postaje sve dinamičnija kada se govori o općim izborima koji će biti održani 2026. godine. Iz nekih stranaka se već govori o potencijalnim kandidatima za člana Predsjedništva BiH. Ko su mogući kandidati HDZ-a BiH za ovu poziciju i mislite li da blok stranaka sa hrvatskim predznakom, koji najavljuje zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH, može parirati, pa i pobijediti kandidata stranke kojoj pripadate?
– Jedino što se nadam kada su kandidati za Predsjedništvo BiH u pitanju je da će sva tri člana ili članice predstavljati izbornu volju naroda koje predstavljaju. Projekt Komšić, koji je unazadio odnose ne samo na političkoj sceni nego i među dva naroda, uz sva svoja nastojanja nije uspio promijeniti ustavne temelje na kojima ova zemlja počiva. Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana. Protiv Ustava i zakona se ne može, na čelu FUP-a bit će Hrvat, sviđalo se to ministru ili bilo kome drugom ili ne
Vraćanje u prošlost
Što se opozicije tiče, hrvatski narod dosad nije imao luksuz graditi politički pluralizam, nego smo bili primorani okupljati se oko Hrvatskog narodnog sabora. Srećom, narod je to prepoznavao, kao i većina stranaka s hrvatskim predznakom te će, vjerujem, biti tako i dalje.
Kada se govori o evropskom putu BiH, političari iz pozicije, ali i opozicije govore kako on nema alternativu. Isto tako, do dogovora o pitanjima koja nas vode korak dalje ka EU, teško se dolazi. Kako prevazići blokade i međusobne podjele?
– Ta izjava o nepostojanu alternative, koliko god bila klišej, jedina je istina. Korištenje tzv. europskog puta za ucjene u dnevnopolitičke svrhe je kockanje sa budućnošću ove zemlje i svih nas. Stranke koje to rade, a puno ih je, kako ste kazali i vladajućih i oporbenih, drže nas taocima i vraćaju u prošlost. Nitko se na globalnom planu neće baviti nama ako mi sami nismo zainteresirani zauzeti se za sebe.
- Oznake:
- Lidija Bradara