Početak sezone branja kuka, omiljenog proljetnog vjesnika u Hercegovini, označava vrijeme kada se priroda budi. Ove samonikle biljke, koje su dio hercegovačke tradicije i kuhinje, često se pogrešno poistovjećuju sa šparogama zbog njihovih nutritivnih vrijednosti i sličnosti u okusu. Međutim, kuke (ili bljušt, znanstvenog naziva Tamus communis) i šparoge su dva različita tipa biljaka, iako se oba smatraju „divljim šparogama“.
Kuke, koje konzumiramo dok su mlade, prije nego što njihovi plodovi postanu crveni i otrovni, rastu u specifičnim uvjetima, uglavnom među suhozidima i dračom, što ih čini pravim blagom za one koji ih znaju pronaći. Ove povijuše i penjačice nisu samo teško dostupne zbog svog skrivenog rasta, već i zato što je potrebna određena spretnost i znanje za njihovo prikupljanje.
Nutritivno, kuke su izuzetno bogate raznim vitaminima i mineralima, sadrže samo 20 kalorija na 100 grama i imaju niz zdravstvenih blagodati. Njihov gorkasti okus krije antiupalna svojstva i diuretičko djelovanje, te se koriste u tradicionalnom liječenju reumatskih bolesti, uz napomenu da je potreban oprez u upotrebi.
Zbog svoje nutritivne vrijednosti i složenosti prikupljanja, cijena kuka može doseći i do 20 KM po kilogramu, što branje ovog bilja čini profitabilnim poslom za neke. No, za one koji tek planiraju započeti s branjem, savjetuje se strpljenje i oprez, posebno nakon kišnih dana kada kuke niču u obilju, ali se povećava i mogućnost susreta sa zmijama.
Za ljubitelje ovog proljetnog delicija, donosimo dva recepta koja će obogatiti vašu kulinarsku praksu ovog proljeća: klasičnu salatu od kuka s lukom i kuhanim jajima te malo moderniju varijantu, krem juhu od kuka. Ovi recepti ne samo da su ukusni već i demonstriraju raznolikost načina na koji se kuke mogu pripremiti, bilo da preferirate njihov prirodni, gorkasti okus u sirovom obliku ili kao dio složenijih jela.
