Prema svim pokazateljima, Vladimir Putin trenutačno nema razloga za žurbu. Ruska vojska nastavlja sporo, ali stabilno napredovati na istoku Ukrajine, dok je ukrajinska energetska infrastruktura pod snažnim pritiskom i na rubu kolapsa.
U međuvremenu Ukrajina je znatno izmijenila američki nacrt plana za kraj rata, odbacivši neke od najtvrđih ruskih zahtjeva. Prema izvorima upoznatim s razgovorima, ukrajinsko vodstvo smatra da se dogovor ne može postići na temelju ruskog maksimalizma, dok istodobno europski čelnici upozoravaju da se rješenje ne može očekivati brzo.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao bi se ovoga tjedna sastati s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, dok Kijev ustraje u zahtjevu da se i Europa uključi u proces. Prvotni američko-ruski nacrt, koji su prošli mjesec sastavili posebni izaslanik Vladimira Putina Kirill Dmitriev i Trumpov predstavnik Steve Witkoff, sadržavao je 28 točaka. Taj je dokument pozivao Ukrajinu na povlačenje iz dijela gradova u Donbasu, ograničavanje veličine vojske i odustajanje od ulaska u NATO.
Pregovori održani u Ženevi, predvođeni američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom i šefom ureda ukrajinskog predsjednika Andrijem Jermakom, doveli su do znatnih izmjena. Plan sada ima 19 točaka, a Kijev uz podršku europskih partnera naglašava da postojeća linija bojišnice mora biti polazište za bilo kakve teritorijalne razgovore. Također inzistiraju da ne može biti priznanja teritorija zauzetih ruskom silom te da Ukrajina sama mora odlučivati o svom putu prema EU i NATO-u.
Kako piše Guardian, prvotni je plan u Kijevu nazvan “kapitulacijom u 28 koraka”, a iznenadio je i dio američkih republikanaca, koji su kritizirali spremnost Washingtona da popusti Rusiji. “Lopta je na ukrajinskoj strani terena”, izjavio je Fjodor Lukjanov, urednik časopisa Rusija u globalnim poslovima i blizak Kremlju. “Nastavit ćemo rat tempom koji nama odgovara, dok Kijev ne prihvati ovaj ili još gori sporazum.”
Ukrajina i SAD u ponedjeljak su pripremili protuprijedlog od 19 točaka, koji je povoljniji za Kijev, no najteža pitanja — teritoriji, NATO i demilitarizacija — ostavljena su za “drugu fazu”. Moskva je očekivano odbila prijedlog bez razmatranja. Analitičarka Tatjana Stanovaja iz Carnegie centra ističe da Putin često taktički oklijeva s odbijanjem, čekajući razvoj političkih prilika u Washingtonu.
Sukob se prelijeva i na američku političku scenu: državni tajnik Marco Rubio izjavio je da su SAD autori izvornog plana, nakon što su republikanski senatori optužili Bijelu kuću da je “upala u rusku zamku”.
Dok se diplomacija trudi pronaći zajednički jezik, na terenu sukobi ne jenjavaju. Rusija je izvela veliki kombinirani napad na Kijev i druge ukrajinske gradove, koristeći dronove Shahed i balističke rakete Kinzhal, ciljajući energetsku infrastrukturu i stambene četvrti. Ukrajinsko ministarstvo energetike napad je opisalo kao “masovan udar na objekte energetske mreže”. Lokalna vlast izvijestila je da je u Kijevu život izgubilo najmanje šest osoba, a više ih je ozlijeđeno.
Ukupna šteta i broj žrtava još se utvrđuju.
