Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ) formirana je na današnji dan 1943. godine. Država za kojom mnogi žale, ali i država koju mnogi ne vole, dio je povijesti nekoliko naroda od današnje Slovenije pa sve do Sjeverne Makedonije.
Povodom ove obljetnice prenosimo tekst objavljen 1984. godine u časopisu Kekec, koji ilustrira kako je država koje više nema izgledala nakon četiri desetljeća postojanja.
Statistika je u prvoj polovini osamdesetih govorila kako je u BiH najmanje popijenog vina po stanovniku, dok je u Sloveniji osobni dohodak najveći, a broj nepismenih najmanji.
U Srbiji je bilo najviše telefona, a Makedonija je imala najviše trosobnih stanova te najmlađe nevjeste i mladoženje.
U tom razdoblju u Crnoj Gori je bilo najmanje povratnika iz inozemstva i najviše popijenog mlijeka, a Hrvatska se mogla pohvaliti najvećim brojem doktora specijalista na 1.000 stanovnika. Pored toga je imala i najviše automobila.
Na Kosovu je bio najveći rast zaposlenosti i najniži lični dohodak, a Vojvodina je imala najmanji prirodni priraštaj i najveći broj razvoda.
Te godine u Jugoslaviji je bilo četvrt milijuna više žena nego muškaraca, a u prosjeku su bile starije od muškaraca po jednu godinu. Statistika je pokazala i da su stanovnici “ostarjeli” za jednu godinu, “Jugoslaveni” su u prosjeku imali 33 godine – najstariji su živjeli u Vojvodini, a najmlađi na Kosovu.
U Jugoslaviji je bilo 6.196.000 domaćinstava, a dvije trećine činile su četveročlane obitelji, dok su ih tročlane pratile u stopu.
Podaci pokazuju da je 95 posto stanova u bivšoj Jugoslaviji bilo elektrificirano, više od dvije trećine priključene su na vodovod, nešto manje na kanalizaciju, svaki drugi stan ima kupatilo i WC, a tek svaki 27. je bez instalacija.
Od prvog popisa povećan je i broj zaposlenih, ali je znatno smanjen broj onih koji se bave poljoprivredom. Statistika kaže da je 1984. radilo više od 6,5 milijuna ljudi (od 1948. otvoreno je četiri milijuna radnih mjesta), ali i kako posao traži 900 tisuća Jugoslavena, što je 11 puta više nego tokom ranih pedesetih.
Početkom osamdesetih je u Jugoslaviji bilo 1.790.900 nepismenih, od čega milijun žena. Od 1948. do 1984. pet puta se povećala posjeta kazalištu, a kino je zadržalo jednaku popularnost kao i nakon osnivanja Jugoslavije. Časopis Kekec piše da je za sve kriva televizija, jer čak 6,5 milijuna Jugoslavena svakodnevno gledalo TV program.
Podaci pokazuju i kako se stanovnici Jugoslavije nisu mogli pohvaliti rekreacijom. Tek svaki deveti punoljetni i četvrti maloljetni Jugoslaven birao je tjelesnu rekreaciju umjesto kućne posjete, kafane ili hobija (statistika važi samo za dane vikenda).
SFRJ postojala je do 1992. godine, a obuhvatala je današnje države BiH, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Kroz sve vrijeme njenog postojanja, cjelokupnu vlast imala je komunistička stranka, Savez komunista Jugoslavije, na čijem je čelu bio Josip Broz Tito.