U rezoluciji Europskog parlamenta na temelju izvješća Posebnog odbora za Europski štit demokracije navedeno je da je ruski utjecaj prijetnja sigurnosti u regiji, s posebnim naglaskom na opasnost od prisutnosti moldavskih kampova za obuku i pripremanje nereda, prenosi Fena.
U izvješću koje je jučer objavljeno na mrežnoj stranici Europskog parlamenta, švedski europarlamentarac Tomas Gunnar Tobe navodi da su Srbija i Bosna i Hercegovina tijekom 2024. godine bile „domaćini vojnog kampa povezanog s Rusijom“, u kojem su obučavani agitatori za izazivanje masovnih nemira tijekom izbora i referenduma u Moldaviji, a što se navodi u presudama moldavskog suda.
Regrutirani sudionici prolazili su obuku za destabilizacijske aktivnosti, dok su Srbija i Republika Srpska služile kao regionalna infrastruktura i mjesta za obuku i pripremanje operacija.
Ranije je istraživanje Detektora pokazalo mrežu kampova u BiH i Srbiji u kojima su tijekom 2024. ruski instruktori obučavali državljane Moldavije, navodno radi izazivanja nereda i utjecaja na predsjedničke izbore i referendum o pristupanju EU-u.
Najmanje tri skupine, od pet do 12 ljudi, boravile su u šumi kod Glamočana, blizu Banje Luke, a kamp je nakon otkrivanja premješten u selo Radenka u Srbiji.
Sudionici su učili borbene tehnike, probijanje policijskih kordona, upravljanje dronovima, prepoznavanje nadzornih kamera te pripremu zapaljivih i eksplozivnih sredstava.
Dobivali su od 300 do 800 eura, ponekad u kriptovalutama.
Pronađeni materijali uključivali su priručnik s uputama za izradu bombi i otrova, rastavljene dronove, VR naočale, radiostanice i bilješke o diverzijama.
Polaznici su dobivali zadatke fotografirati i označavati koordinate državnih institucija i veleposlanstava u BiH, Srbiji i Hrvatskoj te mjesta pogodna za polijetanje dronova.
Među organizatorima i instruktorima spominju se osobe povezane s „Wagnerom“, ruskim operacijama utjecaja, kibernetičkim napadima i ekstremističkim skupinama.
Moldavski sudovi već su izrekli više osuđujućih presuda, dok su neki osuđenici u bijegu. Tužiteljstvo BiH formiralo je predmet, a zasad nije podignuta nijedna optužnica.
U izvješću Europskog parlamenta ukazano je na otvaranje prostora za prisutnost ruskih sigurnosnih struktura u BiH te odgovornost domaćih institucija.
Srbija se u istom kontekstu opisuje kao središte ruskih dezinformacijskih i obavještajnih aktivnosti, uključujući praćenje oporbenih osoba, izbjegavanje sankcija i kibernetičke napade na dužnosnike EU-a i NATO-a.
Dokument procjenjuje sve ozbiljnije prijetnje europskim demokracijama, kao što su strano uplitanje u izbore, dezinformacije, kibernetički i hibridni napadi, manipulacija društvenim mrežama te zlouporaba umjetne inteligencije i deepfake sadržaja.
Rusija je označena kao glavni vanjski izvor hibridnih prijetnji, uz aktivnosti Bjelorusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje.
Poseban naglasak stavljen je na otkrivanje prikrivenih kampanja umjetne inteligencije, označavanje manipulativnih sadržaja i sankcioniranje zlonamjernih lažnih vijesti.
Parlament je također zatražio zaštitu novinara, neovisnih medija, civilnog društva i kandidatkinja izloženih rodno uvjetovanom nasilju.
Sve mjere trebale bi štititi izbore bez narušavanja slobode izražavanja i drugih temeljnih prava, navedeno je u izvješću koje je jučer usvojio Europski parlament, a koje predstavlja službeni politički stav i zahtjev Europskog parlamenta prema Europskoj komisiji, priopćeno je iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine.