Gostujući u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne, dr. sc. Ivica Petrović, profesor njemačkog jezika i književnosti Sveučilišta u Mostaru te prevoditelj i autor brojnih radova, komentirao je aktualne rasprave o izgradnji Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.
Posebno se osvrnuo na toponim „Lakišića harem“, koji dio bošnjačke politike navodi kao zapreku realizaciji projekta.
„Nigdje u spisima nisam naišao na toponim ‘Lakišića harem’. Spominju se brojni haremi po Mostaru, ali taj ne“, rekao je Petrović, ističući da je godinama proučavao povijesne zapise, putopise i građu iz bečkih arhiva, ali bez potvrde spornog naziva.
Petrović je preveo knjigu Putovanje u Bosnu Otta Sendtnera te je autor izdanja Mostar u njemačkom putopisu, u kojem se detaljno bavi razdobljem prije i tijekom austrougarske uprave. Unatoč njegovom dugogodišnjem istraživanju, kaže kako ga nitko iz Gradskog poglavarstva Mostara nije kontaktirao u vezi sa spisima koji bi mogli rasvijetliti ovaj povijesni kontekst. „Ima stvarno još puno vrijednih tekstova koji čekaju prijevod, to je kulturna baština koju bi sa svih razina u BiH trebalo poticati“, naglasio je.
Govoreći o povijesnim odnosima na ovom prostoru, Petrović smatra da su teze o nepostojanju nacionalnih i religijskih razlika neutemeljene. „Prava istina može se pronaći u ovim tekstovima. Svi bi se trebali bolje informirati o odnosima kakvi su vladali, pa bi možda i neke stvari danas drugačije promatrali. Nema potrebe za mržnjom i previranjima – od toga nema ništa. Samo gubimo vrijeme“, poručio je.
Navodi i da su njemački putopisci, poput Sendtnera, pisali o turskom zulumu nad kršćanima, što se u njihovim zapisima pojavljuje još od 1531. godine. „Primjeri tlačenja, nesigurnosti ljudi i ograničavanja vjerskih sloboda posebno su bili izraženi u Posavini, dok je Travnik bio povoljnija sredina.“ Razlike su, kaže, proizlazile iz djelovanja lokalnih moćnika, kao i činjenice da je Travnik dugo bio glavni grad.
Petrović je autor i knjige Milena, posvećene prvoj bosanskohercegovačkoj novinarki Mileni Preindlsberger Mrazović, koju opisuje kao pionirku naprednih ideja i borbe za ženska prava. „Djelovala je u patrijarhalnoj sredini, ali je uspjela prikazati položaj žena, osobito muslimanki, ne kritizirajući običaje, nego ukazujući na mogućnosti modernizacije“, pojasnio je.
U djelima o Bosni i Mostaru opisani su brojni gradovi i krajevi, među njima Livno, Kupres, Uskoplje, Travnik, Žepče, Posavina, Kraljeva Sutjeska, Vareš, Vitez i Ljubuški, što je u emisiji i prikazano.
