Građani Islanda na referendumu su odbili prijedlog o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu zemlje u Europskoj uniji. Protiv nastavka procesa glasovalo je 52,8 posto birača, dok je 47,2 posto podržalo ponovno otvaranje pregovora.
Odluka predstavlja politički udarac vladi premijerke Kristrún Frostadóttir, koja je pitanje članstva u EU predstavljala kao važnu odluku za budući položaj Islanda.
Među ključnim argumentima protivnika članstva bilo je očuvanje nacionalnog suvereniteta, a posebno kontrola nad bogatim ribolovnim područjima koja imaju velik gospodarski značaj za Island. Reykjavik je bio jedino područje u kojem je većina birača podržala ponovno pokretanje pregovora s Bruxellesom.
Island je zahtjev za članstvo u EU prvi put podnio 2009. godine, nakon velike financijske krize. Pregovori su obustavljeni 2013. godine nakon dolaska euroskeptične vlade.
Zagovornici europskog puta tijekom kampanje isticali su potencijalne gospodarske i sigurnosne koristi članstva, dok su protivnici upozoravali na moguće posljedice za nacionalni suverenitet i upravljanje ribolovnim resursima.
Posebnu važnost pitanju približavanja EU davala je i strateška pozicija Islanda na Arktiku, čiji geopolitički i sigurnosni značaj posljednjih godina raste.
Na kraju je, međutim, prevagnula opcija protiv ponovnog otvaranja pregovora – 52,8 posto birača odbilo je nastavak procesa prema članstvu u Europskoj uniji.
- Oznake:
- europska unija