Podaci o iznosu izravnih stranih ulaganja u protekloj godini, kao i prve naznake za ovu godinu, unose svojevrsni optimizam u bh. gospodarske tokove koji će, ako se ovaj trend nastavi, svakako biti dodatno obogaćeni svježim kapitalom, ali i novim poslovnim idejama.
Naime, informacije Centralne banke BiH pokazuju kako je priljev izravnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini iznosio 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos, piše portal Večernjeg lista BiH. Ovi rekordni tokovi izravnih investicija u 2022. godini su za 310 milijuna KM, odnosno za 21% veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM. Glavnina ovog rasta izravnih stranih investicija posljedica je visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinancijskih i financijskih poduzeća sa stranim investicijama, dok su ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala (međukompanijskog pozajmljivanja) iznosila ukupno 500 milijuna KM.
Djelatnosti i iznosi
U pogledu geografskog rasporeda, najviše priljeva investicija tijekom 2022. godine bilo je iz Velike Britanije (271,8 milijuna KM), a onda iz Austrije (175,8 milijuna KM), Nizozemske (166,6 milijuna KM), Njemačke (159,5 milijuna KM) i Srbije (134,4 milijuna KM). Kada se govori o pojedinim segmentima, najveći iznos izravnih stranih investicija bilježi se u djelatnosti proizvodnje i opskrbe električnom energijom u iznosu od 199,9 milijuna KM, a onda slijede financijske uslužne djelatnosti u iznosu od 146,8 milijuna KM te proizvodnja baznih metala – 122,9 milijuna KM. Ekonomist Faruk Hadžić nedavno je komentirao procese koji se tiču izravnog stranog ulaganja te je u izjavi za N1 naglasio kako su sektori informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) te financijski sektor i dalje vrlo privlačni. Međutim, primjećuje da se otvorio i novi sektor koji je privukao pozornost – rudarstvo. Uputio je i na činjenicu da se Velika Britanija ističe kao vodeći investitor, objasnivši kako se taj podatak jednim velikim dijelom može pripisati aktivnostima kompanije Adriatic Metals, koja je počela s velikom investicijom u blizini Vareša. Njihov snažan investicijski projekt ne samo da donosi ekonomske koristi već i otvara nova radna mjesta, što ima pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu – kazao je Hadžić. Kada pak govorimo o ukupnim stranim investicijama u BiH, one su na kraju 2022. godine iznosile 17,45 milijardi KM, a taj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovnih rezultata poduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama. U vrhu najvećih investitora su tri države – Austrija (2,69 milijardi KM ili 15,4% ukupnog stanja investicija), Hrvatska (2,54 milijarde KM ili 14,6%) i Srbija (2,43 milijardi KM ili 13,9%).
Poslovno okruženje
Podaci Centralne banke BiH svakako su signal vlastima na svim razinama da nastave s provedbom reformi koje bi za cilj imale stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, a u tom smislu značajno je uputiti i na činjenicu da su nove vlasti kroz programski dokument “Smjernice, načela i ciljevi djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti” fokus stavile na nekoliko značajnih procesa, čijom provedbom planiraju znatno povećati iznose izravnih stranih investicija, piše Vecernji.ba. Smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada jedan je od strateški važnih ciljeva nove Vlade Federacije, a time je plan podići letvicu kada govorimo o primanju radnika, ali i poboljšanju uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta. Tomu svakako valja dodati i nedavno započet proces digitalizacije. Naime, federalni ministar pravosuđa Vedran Škobić pustio je u rad online sustav za registraciju poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, a što će svakako donijeti niz pogodnosti kada se govori o pokretanju biznisa. Projekt provodi Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, a financira švicarsko Tajništvo za ekonomske poslove. Vrijednost sustava za registraciju u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 2,3 milijuna KM.
Kroz projekt je pružena tehnička pomoć Federalnom ministarstvu pravosuđa i 10 općinskih sudova u procesu digitalne transformacije registracijskog postupka u Federaciji. Riječ je o sveobuhvatnom pristupu kojim je omogućen pregled i unaprjeđenje zakonskog okvira u cilju omogućavanja digitaliziranja postupka registracije poslovnih subjekata, kao i kreiranja programskog rješenja. Sam sustav ne podrazumijeva samo postupak registracije već kreira i osnovu za daljnju digitalnu transformaciju s obzirom na to da se u potpunosti oslanja na postojeću infrastrukturu za interoperabilnost i rješenja vezano za upotrebu elektroničkog potpisa.
