Prema procjenama Centralne banke BiH, inflacija će u ovoj godini, barem kada je u pitanju prvo tromjesečje, biti manja nego u protekloj. Procjene su da je ukupna stopa inflacije u četvrtom tromjesečju 2025. iznosila 4,2 posto, dok je temeljna inflacija dosegnula razinu od 4,3 posto, piše Večernji list BiH.
Kako je priopćeno iz CB BiH, ukupna inflacija je blago korigirana naviše u odnosu na brze procjene iz rujna, i to za 0,3% boda. Do ove revizije došlo je zbogizraženog rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i povećanja režijskih troškova, pri čemu se posebno izdvaja poskupljenje električne energije.
Istodobno, iz Centralne banke navode da se u kratkoročnom razdoblju očekuje postupno usporavanje inflatornih pritisaka, ponajviše uslijed baznog efekta.
Preliminarna procjena ukupne inflacije u prvom tromjesečju 2026. iznosi 3,8 posto, a temeljne 3,5 posto. Ove procjene zasnivaju se na pretpostavkama trenutačnih informacija s tržišta rada o minimalnim plaćama u 2026. godini. Naše procjene ekonomske aktivnosti i inflacije u kratkoročnom razdoblju i dalje su u skladu s onima iz jesenskog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, ističu iz Centralne banke BiH.
Kada je riječ o gospodarskim kretanjima, Centralne banke BiH procjenjuje da je realna ekonomska aktivnost u trećem tromjesečju 2025. godine zabilježila rast od 1,9 posto, što je gotovo jednako procjeni iz rujna, kada je rast bio procijenjen na dva posto.
Za posljednje tromjesečje 2025. preliminarna godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda procjenjuje se na 2,1 posto. Ovaj rezultat, prema navodima Centralne banke BiH,prvenstveno je potaknut aktivnostima u uslužnom sektoru, dok je doprinos proizvodnih djelatnosti ostao ograničen.
Ako se prognoze obistine, nažalost, to ne znači i bolji život građanima.
Cijene će nastaviti rasti, samo nešto manje nego prethodne godine. A kako je to izgledalo lani, najbolje govori podatak da je u godini dana kilogram kave poskupio za 9,80, čokolade 6,80, a junetine za 5,40 KM.
Usporedba Europa i BiH
Inflacija u eurozoni trenutačno je relativno niska i stabilna, što omogućava stabilniji životni standard i bolju zaštitu potrošača. U BiH inflacija značajno nadmašuje tu razinu, što stvara dodatne poteškoće i stavlja pritisak na kućne proračune.
Godišnja inflacija u eurozoni pala je na 2,1% u listopadu, dok je u Republici Hrvatskoj iznosila 4 posto, što je dvostruko više od prosjeka te regije i među najvišim u Europskoj uniji, navodi se u najnovijim podacima Eurostata. Višu stopu od Republike Hrvatske imaju Mađarska, Estonija, Latvija i Rumunjska, koja prednjači s čak 8,4%, prenio je Indeks.
Prema podacima Ureda Europske unije za statistiku, godišnja inflacija u eurozoni smanjena je s 2,2% u rujnu na 2,1% u listopadu, dok je godinu dana ranije iznosila dva posto.
U Europskoj uniji je stopa inflacije pala na 2,5%, nakon 2,6% u rujnu, dok je prije godinu dana iznosila 2,3%. S druge strane, i kada je riječ o Europskoj uniji, najviše razine inflacije su u Rumunjskoj (8,4%), Estoniji (4,5%) i Latviji (4,3%).
U usporedbi s rujnom, inflacija je pala u 15 država članica, ostala stabilna u 3 i porasla u 9. S druge strane, inflacija u BiH za listopad 2025. iznosila je 4,3% na godišnjoj razini, što je blagi porast u odnosu na rujan (4,2%).