Nakon što je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) potvrdilo da se obvezni vojni rok odnosi i na hrvatske državljane koji žive izvan Hrvatske, otvorilo se pitanje pravnih posljedica za tisuće građana Bosne i Hercegovine koji posjeduju i hrvatsko državljanstvo.
Iz MORH-a su za tportal potvrdili kako “osoba koja posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske, neovisno o mjestu prebivališta, ima status vojnog obveznika.” Ova odredba tako se odnosi i na Hrvate koji žive u dijaspori, uključujući one koji stalno borave u Bosni i Hercegovini.
Prema pojašnjenju Ministarstva, oslobođeni vojne obveze bit će samo oni koji su u nekoj drugoj državi već odradili vojni rok ili civilnu službu. To vrijedi i za osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle po roditeljima, rođenjem ili naturalizacijom.
No, upravo ta odluka izazvala je zabrinutost u Bosni i Hercegovini. Prema Zakonu o obrani BiH, državljanima BiH zabranjeno je služiti vojni rok ili biti član oružanih snaga druge države, bez obzira na eventualno dvojno državljanstvo.
Dodatno, Zakon o državljanstvu BiH (članak 23., točka b) predviđa mogućnost oduzimanja državljanstva onim osobama koje dobrovoljno služe u stranim vojnim snagama, što uključuje i oružane snage Republike Hrvatske.
Drugim riječima, građani BiH koji imaju i hrvatsku putovnicu i prebivalište u BiH, služenjem vojnog roka u Hrvatskoj mogli bi prekršiti domaće zakone i dovesti u pitanje svoj državljanski status, prenosi Klix.ba.
Ova situacija otvara niz pravnih i političkih pitanja, osobito za stotine tisuća državljana BiH s hrvatskim dokumentima, većinom u Hercegovini i Posavini, koji formalno pripadaju i jednoj i drugoj državi. Pravnici upozoravaju da će, ako Hrvatska doista aktivira obvezni vojni rok, potrebna biti jasna međudržavna koordinacija kako bi se izbjegli sporovi i zaštitila prava građana s dvojnim državljanstvom.
