Jedan od najznačajnijih Busovljaka u povijesti austrijske radiotehnike ponovno je privukao pažnju javnosti. Digitalni arhiv Široki Brijeg objavio je autentični tonski zapis intervjua s Josipom Sliškovićem iz 1982. godine, emitiranog na austrijskom ORF-u. U njemu Slišković govori o svom djetinjstvu, školovanju i vremenu koje je proveo na Širokom Brijegu.
Josip Slišković (1902. – 1984.), rođen u Busovači, bio je jedan od pionira radija i televizije u Austriji te čovjek čiji je rad desetljećima bio ispred svog vremena. Iako je njegovo ime danas široj javnosti relativno malo poznato, austrijski povjesničari tehnike ubrajaju ga među ključne osobe razvoja radiotehnike i tranzistorske tehnologije u 20. stoljeću.
Posebno zanimljiv trag o njegovu životu ovih je dana ponovno predstavljen javnosti. Digitalni arhiv Široki Brijeg objavio je tonski zapis radijske emisije „Autoportret – Josip Slišković“ austrijske radio postaje ORF Radio Österreich 1, emitirane 17. travnja 1982. godine. Zapis se danas čuva u arhivu Österreichische Mediathek u Beču.
U razgovoru Slišković se prisjeća vremena kada je kao dijete boravio i školovao se na Širokom Brijegu. Spominje i kuću Penavića, u kojoj je u to vrijeme bila smještena pošta, a njezin upravnik bio je Joseph Koschar. Riječ je o razdoblju s početka 20. stoljeća, kada je pomoćna pošta na Širokom Brijegu, u sastavu matične pošte Mostar, osnovana 1. ožujka 1911. godine.
Od Širokog Brijega do Beča
Veza Josipa Sliškovića sa Širokim Brijegom proizlazi i iz njegove obiteljske povijesti. Njegov djed, također Josip Slišković, rođen je na Širokom Brijegu, odakle se preselio u Busovaču.
U Busovači je 1873. godine rođen njegov sin Jakov Slišković, koji je bio učitelj i tijekom svoje karijere službovao u brojnim mjestima, među kojima su Čapljina, Ravno, Jajce, Janjevo, Sarajevo, Čerin, Grabova Draga i Široki Brijeg. Predavao je jezik i glazbu, a u braku s Mudroslavom (Prudencijom), podrijetlom s otoka Hvara, dobio je sina Josipa.
Josip Slišković 1921. godine odlazi na studij u Beč. Upravo će tamo započeti njegov životni i profesionalni put koji će ga učiniti jednim od zapaženijih imena austrijske radiotehnike.
Inovacije koje su bile desetljećima ispred vremena
Slišković je već 1924./25. godine izradio prvi austrijski 10-cijevni superheterodinski prijamnik, a samo nekoliko godina poslije intenzivno je radio na minijaturizaciji radijskih sklopova.
Godine 1929. konstruirao je prvi eksperimentalni televizijski sustav u Austriji, koji je predstavljen na Bečkom sajmu 1930. godine. Bavio se i razvojem prijenosnih radioaparata, a posebno mjesto u njegovom radu zauzimala je ideja stvaranja manjih i praktičnijih uređaja.
Jedan od njegovih najvećih doprinosa dogodio se nakon Drugoga svjetskog rata.
Godine 1949. Slišković je u Austriji javno demonstrirao tranzistor i vlastitu konstrukciju tranzistorskog radioprijamnika, čime je ponovno pokazao koliko je njegov rad bio ispred tadašnje široke primjene nove tehnologije.
Promicao je i razvoj tiskanih elektroničkih sklopova te tranzistorske tehnologije, dok se u njegovom radu posebno isticala sposobnost minijaturizacije radijskih uređaja.
Njegova stručna afirmacija nije se temeljila samo na konstrukcijama i patentima. Bio je poznat i po popularnim predavanjima iz radiotehnike kojima je privlačio velik broj zainteresirane javnosti.
Zaboravljeni genij iz Busovače
O Josipu Sliškoviću naš portal već je pisao, osobito nakon što je njegov nećak Frano Slišković posljednjih godina pokrenuo proces sustavnog predstavljanja njegova života i rada javnosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Frano Slišković donirao je 2023. godine Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ u Zagrebu vrijedne radiouređaje i druge predmete povezane s radom svog strica. Predmeti su tako dobili priliku postati dijelom muzejske zbirke radijske i televizijske tehnike.
U cijeloj priči važnu ulogu imao je i Goran Rajič iz Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ u Zagrebu, koji je sudjelovao u nastojanjima da se stvaralaštvo Josipa Sliškovića otrgne od zaborava.
Danas, više od četiri desetljeća nakon njegova radijskog intervjua, javnost ima priliku čuti i samog Josipa Sliškovića kako govori o dijelu svog života. Upravo takvi arhivski zapisi daju dodatnu vrijednost priči o čovjeku iz Busovače čiji je profesionalni put odveo u Beč, među vodeće ljude europske radiotehnike.
Njegovo ime tako polako dobiva mjesto koje mu, sudeći prema njegovom radu i doprinosu razvoju radija, televizije i tranzistorske tehnologije, odavno pripada.
- Oznake:
- Inženjer Josip Slišković