Nedjelja, 2 listopada, 2022

Federacija BiH: Zemljišta zarasla u korov ili obrađivati ili oporezivati

Pročitajte i ovo

U prošloj godini neki od prijedloga novih nameta koji su se u javnosti pojavili izazvali su buru polemika. Tako se ponajviše razgovaralo o porezu na nasljedstvo i dar koji bi iznosio 10 posto. Premijer Federacije BiH Fadil Novalić objasnio je situaciju i demantirao tolika izdvajanja, odnosno prijedlog je spomenut prvenstveno zbog činjenice što nasljedstvo i dar predstavljaju dohodak i onda je to trebalo ozakoniti da se na takav dohodak ne plaća federalni porez.

Nasljedstvo, dar…

I nije svugdje tako. Primjerice, u najbližoj zemlji, susjednoj Hrvatskoj, na stranici porezna-uprava.hr može se vidjeti kako se takva izdvajanja – porez na nasljedstvo i dar oporezuju po stopi od 4 posto. U Federaciji BiH najbliži srodnici, odnosno prvi nasljedni red, oslobođeni su poreza na nasljedstvo i dar pa osoba koja, primjerice, u Mostaru nasljeđuje ili dobiva na dar kuću od svojih roditelja ne plaća ni županijski ni federalni porez. Čak i nasljedstvo od osobe s kojom niste u srodstvu jeftinije je nego u drugim zemljama. – Ako bilo gdje u Federaciji BiH primate na dar ili u nasljedstvo nekretninu od osobe s kojom niste ni u kakvom srodstvu, na što biste morali platiti županijski porez, opet nećete platiti federalni porez. Razlog zbog kojeg se porez na nasljedstvo i dar uopće spominje u prijedlogu Zakona o porezu na dohodak isključivo je tehničke prirode jer nasljedstvo i dar predstavljaju dohodak i stoga je bilo potrebno precizno propisati da se na takav dohodak ne treba plaćati federalni porez – kazao je nedavno Novalić. Međutim, ovih dana postavlja se pitanje o jednom porezu koji je česta tema proteklih godina, ali nikad nije uveden. Riječ je o porezu na zapušteno zemljište i neobrađene površine. Iako političari u BiH u javnosti uglavnom ne govore o tome i ne pokreću neke stvari da se ne zamjere s biračkom bazom, činjenica je da su zemljišta zarasla u travu i korov proteklih godina ozbiljan problem, a tisuće požara u sezoni svjedoče tome da takva područja potpomažu ovakve katastrofe. Izvor blizak Ministarstvu poljoprivrede za Večernji list ističe kako bi porez na neobrađeno zemljište bio svojevrsni pritisak da se ono stavi u funkciju. – Ako netko ne želi obrađivati to zemljište, ne treba, ali neka ga barem održava čistim ili ponudi nekome tko ima stoku da sve odradi i uzme travu. Imanje će tako biti uredno – ističe. Naglašava, ako se neće ići ni na što od toga, da se donese konkretan zakon o kojem se godinama priča i da se počne plaćati porez. Možda nekoga to motivira da ipak radi te da se tako pokušaju riješiti problemi koje ovakve površine predstavljaju.

Nekad bili željni svega

Priča i o tome što je sreća u nesreći zvanoj pandemija. – Koliko god nije dobro što hrana poskupljuje na dnevnoj razini, pozitivna stvar u tome je što je već dobar dio zemljišta koja su bila zarasla u korov pretprošle godine aktiviran. Imali smo rekordnu proizvodnju hrane za vlastite potrebe. Pandemija nam je bila škola, platili smo skupu cijenu, ali postali smo svjesni i važnosti ljudskih života, ali i važnosti toga koliko je dobro da imamo za sebe, da se možemo prehraniti, primjerice, onda kad su sve granice zatvorene. Međutim, podaci od prošle godine ponovno bilježe usporavanje proizvodnje hrane, a povećanje uvoza. Tako je, u odnosu na 2020., u 2021. proizvodnja krumpira smanjena za 22,1%, kukuruza za 15,2%, jabuka za 10,5%, grožđa za 4,1%. Ponašamo se kao da je rat bio prije 500 godina pa smo zaboravili kako smo u tom vremenu bili željni svega, a bilo je teško doći do bilo čega. Ne treba čekati neku katastrofu i ne bi taj porez na zapuštena zemljišta bio da se nekoga kazni, nego da ga se motivira da to zemljište drži urednim trajno – priča nam sugovornik. Podsjeća da je u prošlom stoljeću bilo nemoguće naći zapušteno zemljište.

– Ljudi su imali stoku – krave, koze, ovce i to domaće blago doslovno je čistim držalo ova područja. Svaki pedalj zemlje bio je iskorišten. Danas toga nema. Pola stanovnika i ne zna lokaciju svoga posjeda, a tek kad se počne pričati o porezima, netko se zapita gdje bi njegov mogao biti. Nije to rješenje. Dobro je zbog nas samih da se radi, da se zemljišta održavaju urednima, da se proizvodi hrana. Moramo imati neki koncept, a ne kako smo u BiH naviknuli – živjeti od danas do sutra – zaključio je Večernjakov sugovornik.•

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Najčitanije zadnjih 7 dana

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Posljednje objavljeno

Izborne nepravilnosti: Donijeli dva bunta označenih glasačkih listića

Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” ističe da je za Opće izbore u suradnji s 85 organizacija...
- Marketing -
- Marketing -

Podcast UZOR

- Marketing -

Pročitajte i ovo