- Mirza Baručija spec.neurologije u Hrvatsku bolnicu dr.fra Mato Nikolić došao je sada već davne 2012.godine, kao mladi specijalista koji je svoju specijalizaciju završio na UKC Tuzla. Za više od deset godina rada u bolnici realizirao je brojne projekte, a njegovo znanje i predanost poslu dovelo ga je do 2020.godine na poziciju šefa neurologije HB dr fra Mato Nikolić u Novoj Biloj.
Mladi liječnik dao je intervju za Dnevnu Dozu novina, koje godišnje izlaze dva puta u realizaciji Bosnalijeka.
- Koji bio Vaš motiv da se opredijelite za poziv neurologa?
Još za vrijeme ranog perioda studiranja medicine na Univerzitetu u Tuzli, stekao sam veliko zanimanje za neurologiju, neuroanatomiju i psihijatriju. Poseban doprinos tome su dali moji profesori i asistenti na fakultetu iz navedenih disciplina, gdje se njegovao jedan poseban i empatičan pristup svakom pacijentu. Složenost i fiziologija nervnog sistema me je uvijek zanimala i predstavljala veliki izazov za vrijeme učenja. Posebno sam bio fasciniran tehnikom neurološkog pregleda, koji zahtjeva velike vještine, iskustvo i empatiju prema pacijentu. Smatram da je neurološki pregled kao dijagnostički alat još uvijek integralni dio naše svakodnevnice i nije u potpunosti zamijenjen tehnologijom za razliku od pregleda pacijenata u drugim granama medicine.
Ljubav prema neurologiji je posebno došla do izražaja za vrijeme specijalizacije, tj. dolaska na Kliniku za neurologiju UKC Tuzla. Imao sam čast da mi glavni mentor na specijalizaciji bude prof.dr. Dževdet Smajlović od kojeg sam savladao nove kliničke vještine, naročito iz oblasti cerebrovaskularnih bolesti što mi je značilo puno u svakodnevnom radu s obzirom na veliku učestalosti tih oboljenja. Moram naglasiti da posebnu ulogu u mojem profesionalnom usavršavanju je imao i Akademik prof.dr. Osman Sinanović od kojeg sam imao čast naučiti ne samo osnove neurofiziologije, nego i razviti vještine empatije prema pacijentu kojeg treba posmatrati ne samo kao broj, već kao osobu koja se obraća doktoru za pomoć i savjet, gdje svaki pacijent zahtjeva individualni pristup. Naglasio bih da mi je izrazito zadovoljstvo bilo boraviti u Tuzli zbog lijepog prijema od strane svih kolega na Klinici. Još uvijek vrlo rado komuniciram sa kolegama i naročito sam zahvalan da uvijek imam priliku od njih da učim nova dostignuća iz neurologije.
- Šta Vas pokreće i vodi u Vašem radu?
Veliki broj neuroloških bolesti naročito pogađa mlađu i radno aktivnu populaciju. Činjenica koja me motivira je da sam u mogućnosti svakodnevno pomoći takvim pacijentima u savladavanju poteškoća i da doprinesem boljoj kvaliteti života. Veliki dio energije ulažem ne samo u liječenju pacijenata, već aktivno nastojim raditi i na promociji zdravlja i prevenciji različitih neuroloških stanja. Posebnu podršku u svemu tome mi naročito daju moja supruga Tamara i naša djeca Sven i Lena.
- Šef ste Odjela za neurologiju HB ”Dr Fra Mato Nikolić” Nova Bila. Kako je organiziran rad odjela?
HB „Dr Fra Mato Nikolić“ osnovana je 1992 godine u Novoj Biloj. Od 1995 godine u okviru bolnice se osniva Odjel neurologije zajedno sa kabinetom za EEG. Od 1999 godine počinje rad u novim i modernim prostorijama. Funkciju šefa Odjela obavljam od 2020. godine. Na odjelu trenutno radi pet liječnika i trinaest medicinskih sestara i tehničara. Odjel raspolaže sa deset kreveta, od kojih tri kreveta su namijenjeni za poluintenzivnu njegu pacijenata sa mogućnošću monitorniga vitalnih funkcija. Hospitaliziramo hitna neurološka stanja kao i pacijente kojima je neophodna neurološka dijagnostička obrada.
Poliklinički dio se sastoji od hitne neurološke ambulante koja radi 24h i specijalističko-konsultativne ambulante. Posebno izdvajam veliku važnost naših dijagnostičkih kabineta kao što su: kabient za elektroencefalografiju, kabinet za elektromioneurografiju, kabinet za color Doppler krvnih sudova vrata i kabinet za ultrazvuk perifernih nerava. U planu je osnivanje kabineta za evocirane potencijale kao i nabavka novog EMNG aparata.
Zahvaljući predanom i profesionalnom radu svih uposlenika na Odjelu, s ponosom mogu istaknuti činjenicu da nema lista čekanja za dijagnostiku u kabinetima, tj svi pacijenti dobivaju uslugu unutar jednog do dva dana od naručivanja, iako naša Ustanova pokriva prostor Srednjobosanskog kantona sa populacijom od oko 200000 stanovnika.
Trenutno je u planu izgradnja nove dvije lamele bolnice, s čime će naš odjel biti izmješten u nove prostore sa većim kapacitetom ležećih kreveta kao i mogućnošću zapošljavanja novog medicinskog kadra.
- Koji je Vaš doprinos u unaprijeđenju rada Odjela neurologije?
Moj prvi veliki doprinos je bio već 2014. godine nakon završetka edukacije iz oblasti color Doppler ultrazvuka krvnih sudova vrata, kada sam osnovao prvi istoimenu kabinet u bolnici koji je bio ujedno i prvi takav kabinet u jednoj javnoj zdravstvenoj ustanovi u SBK. U 2019 godini nakon završetka edukacije iz EMNG, sam ponovno uspostavio rad istog kabineta koji je prethodno bio zatvoren sa odlaskom ljekara u penziju. U 2020. godini sam zahvaljujući aktivnom učešću u projektu EU „NeurNet“ uz podršku Federalnog ministarstva zdravljauspio osigurati Video EEG aparat sa umrežavanjem sa Klinikama za neurologiju UKC Tuzla, SKB Mostar i KB Dubrava u Zagrebu. Zahvaljujući navedenom projektu, sada smo u mogućnosti nakon snimljenog EEG ili video EEG nalaza konsultirati kolege u tercijarnih ustanova, bez potrebe nepotrebnog upućivanja pacijenata. Na taj način smo omogućili pacijentima da brzo i jednostavno dođu do prave dijagnoze, naročito kod pacijenata sa Psihogenim neepileptičnim napadima.
Prošle godine sam nakon završene edukacije uz ultrazvuka nerava, osnovao istoimeni kabinet zbog čega nam je dodatno olakšana dijagnostika perifernih neuropatija.
- Koliko je u oblasti medicine kojom se bavite važan timski rad, stručan i iskusan tim?
Medicina je zasnovana na timskom radu. Imam veliku sreću da na odjelu radi jedna vrlo mlada i ambiciozna ekipa liječnika, kao i medicinskih sestara i tehničara. Mogu slobodno reći da je pravo zadovoljstvo biti okružen sa takvom pozitivnom energijom svaki dan. Nastojimo uvijek se međusobno motivirati. Iako se radi o dosta mladom timu, ipak iskustva ne nedostaje jer se u svakodnevno radu susrećemo sa različitim stanjima koje nastojimo timskim radom riješiti.
Naglasio bih činjenicu da u našem timu liječnici su svoje edukacije završavali različitim lokalnim i regionalnim ustanovama kao što su UKC Tuzla, SKB Mostar, KCU Sarajevo i KB „Sestre milosrdnice“ Zagreb. Takva različitost nam omogućava da dopunjujemo jedni druge u svakodnevnom radu.
- Svake godine se 26. marta obilježava Ljubičasti dan sa ciljem podizanja svjesnosti javnosti i pružanje podrške osobama koje žive sa epilepsijom. Kako se “ljubičasti dan” obilježava u Srednjobosanskom kantonu i kakva je podrška farmaceutske kompanije Bosnalijek?
Epilepsija kao najčešća kronična neurološka bolest je od velikog značaja za nas kao zdravstvene radnike bilo koje discipline i iziskuje veliku posvećenost. Efikasnost liječenja epilepsije se u velikoj mjeri odražava ne samo na kvalitet života pacijenta, već i na njegovu porodicu kao i radnu sposobnost. Nažalost, veliki broj pacijenata je i danas stigmatiziran zbog bolesti što je bio i jedan od motivirajućih razloga da pokrenem obilježavanje Ljubičastog dana u SBK. Nastojao sam na taj način privući pažnju šire javnosti na značaj adekvatnog liječenja epilepsije kao i pružanja podrške oboljelima i njihovim članovima porodice. Obilježavanje Ljubičastog dana sam započeo još za vrijeme specijalističkog staža na UKC Tuzla gdje se zapravo javila prva takva ideja u BiH. Nastojao sam sličan princip primijeniti u svojem okruženu. Prva takva prilika se javila prije tri godine, kada sam uz veliku pomoć kompanije Bosnalijek uspio održati prvo predavanje na Internacionalnom Univerzitetu u Travniku. Već za vrijeme prvog obilježavanja Ljubičastog dana, mogao se vidjeti veliki interes zdravstvenih radnika, pacijenata kao i medija. Bosnalijek je omogućio promotovni materijal kao i ljubičaste majice koje su već postale zaštitni znak kampanije Ljubičastog dana. Bosnalijek je bio uključen aktivno već od same ideje za kampanju Ljubičastog dana uz veliki broj savijeta što je učinilo samo obilježavanje znatno boljim. Prošle godine saradnja sa Bosnalijekom je bila još bolja i efikasnija što se odrazilo na bolju posječenost i medijsku pažnju predavanja. Naročito je bio važan angažman Bosnalijeka u uključivanju neurologa iz JU Bolnica Travnik, s čime je proširen značaj i utjecaj kampanije. Mogu slobodno reći da obilježavanje ove godine Ljubičastog dana je bilo na najvećem organizacijskom nivou do sada. Bilo je praćeno sa zanimljivim predavanjima na Internacionalnom Univerzitetu u Travniku sa velikom posječenošću kako zdravstvenih radnika, tako i pacijenata po prvi put. Na ovaj način smo uspjeli prvi put fokus obilježavanja usmjeriti na same pacijente zbog kojih to i organizujemo. Sada možemo već zaključiti da je obilježavanje Ljubičastog dana postala tradicionalna kampanja svake godine. Već sada imamo upite kako liječnika, tako i pacijenata za slijedeću godinu. U planu je da se obilježavanje proširi na trajanje od nekoliko dana sa predavanjima u školama i Domovima zdravlja pri čemu će nam Bosnalijek i dalje biti prvi partner.
- U kojoj mjeri je bitno rano prepoznavanje simptoma kod pacijenata kojima je potreban neurološki tretman i koliko je u tom segmentu značajna uloga ljekara porodične medicine?
Rano prepoznavanje ranih simptoma bilo koje neurološke bolesti je od velikog značaja za svakog pacijenta jer u velikoj mjeri može utjecati na ishod liječenja. Za neke neurološke bolesti, kao što su na primjer cerebrovaskularne bolesti može odrediti i način liječenja. U našem svakodnevnom radu nastojimo uvijek dodatno educirati naše pacijente i njihove članove porodice da na vrijeme prepoznaju naglu promjenu zdravstvenog stanja. U tom procesu ljekari porodične medicine mogu imati itekako važnu ulogu jer često predstavljaju prvog liječnika kojem se pacijent obraća. Zbog toga je vrlo važna i edukacija liječnika iz primarne prakse o akutnim stanjima u neurologiji kako bih na vrijeme prepoznali i uputili u sekundarnu ili tercijarnu zdravstvenu ustanovu. Naš zadatak je da pomoću kampanja, kao što je Ljubičasti dan, da educirano i liječnike i pacijente o hitnim stanjima kao što je epileptični napad ili epileptični status i način na koji se može pomoću pacijentima u takvim stanjima.
Izvor: Dnevna Doza Bosnalijek
