Podaci pokazuju ozbiljne disproporcije u zastupljenosti u institucijama na državnoj i entitetskoj razini.
Podaci o nacionalnoj zastupljenosti u najvažnijim pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine i Federacije BiH otkrivaju da Hrvata nedostaje između 18,8% i čak 53%, ovisno o instituciji. Ovakve brojke otvaraju prostor za ozbiljnu zabrinutost, posebno u trenutku kada se u javnosti najčešće govori o drugim oblicima podzastupljenosti, dok se pitanje zastupljenosti Hrvata u ključnim institucijama vlasti rijetko ističe u prvi plan.
U složenim političkim okolnostima, obilježenima izazovima provedbe Daytonskog sporazuma i osiguravanjem jednakopravnosti konstitutivnih naroda, vidljivo je da se načelo proporcionalne zastupljenosti u praksi ne provodi dosljedno. Iako se često naglašava potreba za zaštitom prava jednog naroda, analiza sadašnjih podataka pokazuje da su prava Hrvata u pojedinim pravosudnim tijelima ozbiljno zapostavljena.
Prema dostupnim informacijama, institucije poput Vrhovnog suda FBiH, Tužiteljstva FBiH, Suda BiH i Tužiteljstva BiH nisu usklađene s odlukama Ustavnog suda FBiH o proporcionalnoj zastupljenosti prema popisu iz 1991. godine. Riječ je o propisu koji je i dalje na snazi, upravo zato što povratak izbjeglica, predviđen Aneksom 7 Daytonskog sporazuma, nikada nije u potpunosti realiziran.
Neusklađenost u brojkama: ključne institucije
Vrhovni sud FBiH
- Ukupno pozicija: 58
- Popunjeno: 49
- Nedostaje: 9
- Predviđeno Hrvata: 13
- Trenutno: 6
- Nedostaje 7 Hrvata – 53,85% od propisanog broja
Tužiteljstvo FBiH
- Ukupno pozicija: 23
- Popunjeno: 21
- Predviđeno Hrvata: 5
- Trenutno: 3
- Nedostaju 2 Hrvata – 40%
Sud BiH
- Ukupno pozicija: 56
- Popunjeno: 45
- Predviđeno Hrvata: 9
- Trenutno: 7
- Nedostaju 2 Hrvata – 22,22%
Tužiteljstvo BiH
- Ukupno pozicija: 63
- Popunjeno: 48
- Predviđeno Hrvata: 11
- Trenutno: 9
- Nedostaju 2 Hrvata – 18,18%
Ukupno, u navedenim institucijama nedostaje 13 Hrvata, što jasno ukazuje na ozbiljan manjak proporcionalne zastupljenosti. Ove brojke istodobno pokazuju i nedostatke u zastupljenosti drugih naroda, ali u znatno manjem opsegu.
Širi kontekst: politički prijepori i demografska slika
Dok se u javnom prostoru često ističu političke rasprave o navodnoj ugroženosti jednog naroda u određenim dijelovima zemlje, pitanje stvarne provedbe proporcionalnosti ostaje otvoreno.
Prema odredbama Daytonskog sporazuma, proporcionalnost se i dalje računa prema popisu iz 1991. godine, budući da povratak izbjeglih i raseljenih osoba nije u potpunosti ostvaren. Ipak, taj popis više ne odražava stvarnu demografsku strukturu BiH, što dodatno komplicira pitanje pravične zastupljenosti svih konstitutivnih naroda.
U takvim okolnostima, jasno je da se postojeći sustav treba ili dosljedno provoditi prema važećim pravilima ili revidirati u skladu s današnjom demografijom – što je političko pitanje koje zahtijeva širok konsenzus.
