U Potkozarju, na desetak kilometara od Banja Luke, smješteni su vinogradi Vinarije Dalmati.
Na 250 metara nadmorske visine, južna i jugoistočna dispozicija otvorena je prema dolini rijeke Vrbas s povoljnom ružom vjetrova i savršenom klimom.
O uzgoju loze u kontinentalnom dijelu zemlje često se polemira u Bosni i Hercegovini, a kako za Agroklub kaže Zoran Popović, suvlasnik Vinarije Dalmati, ovdašnja je predrasuda da su vina samo za južne dijelove. Austriju, Njemačku i Srbiju, navodi kao primjere zemalja koje imaju super vina u kontinentalnom dijelu, pa zašto ne bismo i mi.
No, dodaje kako su se vodili istraživanjem s mostarskog sveučilišta koje govori o razvoju vinogradarstva BiH s dolaskom Austro-Ugara, kada se otvaraju razvojne vinogradarsko voćarske stanice i sorte koje se u tom periodu sade.
Mi smo to donekle pratili, naravno, razvili smo sa drugim sortimentom i mogu reći da je sjeverozapadni dio BiH savršen za bijela vina, mislim da su naša bijela vina bolja nego hercegovačka, šta god oni mislili o tome, ali su njihova crvena bolja nego naša, kaže Popović.
Trenutno na šest hektara površine u sortimentu imaju rajnski rizling, chardonnay, tamjaniku koja je, dodaje čisto balkanska i popularna, te novu sortu morava koja je eko varijanta, uzgaja se uz minimalnu zaštitu.
Godišnje proizvedu između 30 i 40 tisuća litara vina koje trenutno plasiraju u banjalučkoj regiji. Širenje planiraju, a koči ih visoka cijena zemljišta budući da su smješteni u blizini samog grada. No, ovaj dio BiH trenutno ima oko 14 vinarija, a Popović je za Agroklub otkrio i kako su izabrali ime za svoje vino, budući da asocira na Dalmaciju, koja je opet na jugu.
Ja sam inače iz Šibenika, a moj prijatelj je iz Benkovca, sve je to Dalmacija, i Bosna je bila dio rimske provincije Dalmacija. Na tom području živjelo je ilirsko pleme Dalmata, od kojih ostalo samo ime, a pošto smo mi iz tog dijela došli u Bosnu, uvezali smo to u naziv Dalmati, kaže sugovornik Agrokluba.
Kroz šalu komentira da su najobrazovaniji vinograd: Imamo tri magistra znanosti koji rade, dva asistenta na fakultetu, jedan bivši novinar. Kada je berba tada nas ima više, nešto se okrene – janje, riba to je lakši dio posla. Nemamo problema s angažiranjem berača, to je čisti marketing, vinari se moraju malo potrošiti, kod nas tijekom berbe ode 100 litara vina.
Prošlu godinu, kao i većina vinogradara, ocjenjuju lošom. Tijekom svibnja i lipnja, imali su 40 dana neprestane kiše, što je smanjilo rod za oko 40 posto. Od 2024. imaju velika očekivanja. Svoje uzorke poslat će i na vinska natjecanja, bečko ocjenjivanje “AWC Vienna” te na londonski Decanter koji smatraju velikom stepenicom.
Ako uspijemo i dobijemo nagradu u Londonu, bit će druga cijena i malo ćemo ići i na druga tržišta, zaključuje na kraju razgovora Popović.
