Ako se usred zime uđe u neku crkvu u Švedskoj, prizor djeluje gotovo bezvremenski. U bočnim nišama tinjaju svijeće zapaljene u spomen na voljene osobe, a tišina pruža kratki predah od svakodnevice. Nekad je tu atmosferu remetio tek zvuk kovanica koje su padale u metalnu kutiju za priloge. Danas ni toga više nema – zamijenio ih je QR-kod.
Umjesto sitniša, vjernici i posjetitelji nekoliko kruna uplaćuju putem Swisha, najraširenije aplikacije za digitalno plaćanje. Zvuk metala nestao je, a zamijenilo ga je diskretno zujanje mobitela koje potvrđuje uspješnu transakciju.
Sjever Europe gotovo bez gotovine
Europa, barem njezin sjeverni dio, gotovo je zaboravila na fizički novac. U Švedskoj se oko 90 posto svih plaćanja obavlja digitalno, dok tek polovica stanovništva koristi gotovinu barem jednom mjesečno. U usporedbi s Japanom, gdje građani drže novčanice i kovanice u vrijednosti od oko 22 posto BDP-a, Švedska ima manje od jedan posto, prenosi Kroativ.
I druge zemlje polako slijede taj trend. Južna Europa još uvijek se oslanja na gotovinu, dijelom zbog slabijeg standarda, a dijelom zbog sive ekonomije. Njemačka i Austrija, pak, i dalje njeguju posebnu povezanost s gotovinom, ponajviše zbog povijesnog iskustva i važnosti privatnosti.
Gotovina se povlači, ali ne nestaje
Broj bankomata u Europi već je upola manji nego u SAD-u, a i dalje se smanjuje. U Danskoj banke raspolažu s toliko malo gotovine da pljačke gotovo više nemaju smisla.
Godinama su političari poticali bezgotovinsko plaćanje kako bi se suzbilo pranje novca i utaja poreza. Grčka je obvezala trgovce i ugostitelje na prihvaćanje kartica, a Europska unija ograničila je gotovinska plaćanja i zabranila korištenje velikih novčanica u poslovnim transakcijama. Europska središnja banka je još 2019. prestala izdavati novčanicu od 500 eura, često povezivanu s kriminalom i prozvanu ”Bin Laden“.
Potrošači su rekli svoje – ali sada se dvoume
Iako dio javnosti gotovinu naziva ”tiskanom slobodom“, potrošači su sami ubrzali njezin nestanak. U eurozoni je 2016. godine gotovina sudjelovala u 79 posto osobnih transakcija, dok je 2024. taj udio pao na 52 posto. Kartice su posebno dominantne kod većih iznosa.
Nakon pandemije Covid-19, mnogi su kafići i trgovine zaključili da im se gotovina više ne isplati. Prošle godine čak 12 posto europskih poduzeća uopće nije prihvaćalo gotovinu, u odnosu na 4 posto tri godine ranije. U Nizozemskoj više od trećine kina više ne prima novčanice i kovanice.
Povratak gotovine – iz sigurnosnih razloga
No, sada se i vlasti pitaju je li Europa otišla predaleko. Presuda najvišeg suda EU-a iz 2021. potvrdila je da se gotovina u načelu mora prihvaćati, a ministri svih 27 država članica u prosincu su dodatno naglasili potrebu da se zabrani odbijanje gotovinskih plaćanja.
Razlozi su višestruki. Starijim osobama i socijalno ugroženima digitalna plaćanja često su prepreka. Još važnije, digitalni sustavi ovise o struji i internetu. Tijekom velikih nestanaka struje u Španjolskoj prošlog proljeća, mnogi građani nisu mogli kupiti ni osnovne namirnice.
Postoji i geopolitički rizik – oslanjanje na američke sustave poput Vise i MasterCarda. Iako Europska središnja banka razmatra digitalni euro, taj je projekt još daleko od realizacije.
Zbog svega toga, Šveđanima se već godinama savjetuje da kod kuće imaju dovoljno gotovine za barem tjedan dana, a istu preporuku sada daje i Europska unija. Nakon godina beskontaktnog plaćanja i ”swipeanja“, Europa ponovno otkriva sigurnost novca u džepu.