Američka vlada aktivno potiče povezivanje Hrvatske i Bosne i Hercegovine plinovodom, a tim povodom su ovih dana u Sarajevo stigli američki investitori zainteresirani za projekt Južne plinske interkonekcije.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović najavio je kako će u narednih deset dana uslijediti razgovori s američkim tvrtkama koje su iskazale interes za gradnju plinovoda. Istaknuo je i da je, uz donošenje novih propisa, potrebno izmijeniti postojeći zakon o plinskom povezivanju, koji je, kako navodi, usvojen na brzinu i bez sudjelovanja predstavnika Hrvata u BiH.
„Naš primarni cilj je definirati tvrtku koju bismo formirali kao asocijaciju tvrtki iz javnog sektora Hrvatske i BiH, odnosno Federacije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru. Paralelno s tim radili bismo i druge projekte. Drago mi je da smo krenuli u ovom smjeru i da postoji interes, a naš strateški cilj je da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju projekta“, rekao je Čović.
Iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu potvrđeno je kako bi američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC mogla biti nositelj izgradnje plinovoda u BiH, kojim bi se zemlja povezala s plinskom mrežom Hrvatske.
U Sarajevo su stigli predsjednik tvrtke Joseph Flynn i potpredsjednik Jesse Binnall, koji su se sastali s američkim otpravnikom poslova Johnom Ginkelom, trenutačno najvišim rangiranim američkim diplomatom u BiH.
Iz američkog veleposlanstva poručeno je kako će se tijekom boravka u BiH razgovarati o ulozi američkog kapitala i resursa u razvoju i upravljanju plinovodom.
„Ovaj projekt omogućit će isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina u BiH, čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana“, istaknuli su iz veleposlanstva SAD-a.
Lideri vladajućih stranaka u Federaciji BiH načelno su pristali da se realizacija projekta povjeri američkom privatnom investitoru, koji bi za izgradnju i eksploataciju plinovoda dobio koncesiju na razdoblje od 30 do 50 godina.
Prije početka radova bit će nužno izmijeniti zakon o Južnoj interkonekciji, koji je početkom 2025. godine usvojio Parlament Federacije BiH, a kojim je kao nositelj projekta bila predviđena tvrtka BH-Gas iz Sarajeva, čemu se HDZ BiH cijelo vrijeme protivio.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska moraju potpisati i međudržavni sporazum, a početak gradnje plinovoda mogao bi uslijediti do jeseni. Planirano je da se plinske mreže dviju zemalja povežu pravcem Zagvozd – Posušje, s daljnjim grananjem prema Mostaru i Novom Travniku.
BiH trenutačno prirodni plin dobavlja isključivo jednim pravcem preko Srbije, zbog čega je u velikoj mjeri ovisna o ruskim dobavljačima, a Južna interkonekcija trebala bi donijeti energetsku diversifikaciju i veću sigurnost opskrbe.