Cijena poljoprivrednog zemljišta u Bosni i Hercegovini sve više raste, no ne zbog rasta broja poljoprivrednika ili veće zarade u sektoru – nego zbog špekulacija, neiskorištenosti resursa i opće nesređenosti tržišta. To potvrđuju i ljudi iz prakse.

Kamo sreće da cijena raste jer imamo više ljudi na zemlji i veću proizvodnju hrane, ali svi znamo da nije tako, kazao je sugovornik iz sektora poljoprivrede.

Rast cijena oranica u BiH i Hrvatskoj

Prema dostupnim podacima, u BiH su cijene poljoprivrednog zemljišta porasle za 1.500 do 3.000 KM po hektaru u posljednje dvije godine. Hrvatski Državni zavod za statistiku navodi da je prosječna cijena oranice porasla za 1.492 eura u odnosu na 2023., što je više od 2.900 KM kada se preračuna. Danas hektar oranice u Hrvatskoj košta oko 5.983 eura, odnosno blizu 12.000 KM.

Ipak, neke oranice u BiH postižu još više cijene nego one u Hrvatskoj, što otvara pitanje realne tržišne vrijednosti i funkcionalnosti zemljišta.

Zemlja stoji – cijena raste

Imate ljude koji nemaju nikakve veze s poljoprivredom, ali kupuju oranice da bi ih kasnije preprodali. Tako se zemljište “vrtjelo” među preprodavačima, a kad stigne do poljoprivrednika, ono je već preskupo. Onaj tko razmišlja poduzetnički zna da će mu trebati desetljeće da vrati uloženo, pa mnogi odustaju – objašnjava sugovornik.

Dodaje kako tvrtke često dolaze do zemljišta jer ih poljoprivrednici gube zbog dugova, dok je većina zemljišta i dalje neobrađena i zarasla u šipražje.

Kod nas vrijedi ono: “Ne dam je besplatno, pa makar nikad ne prodao.” I tako zemlja stoji, a cijena joj raste. Nema proizvodnje, nema rada – samo čekanje da netko plati više, kaže sugovornik.

Od smilja do solarnih panela

Prisjeća se i “booma smilja” u Hercegovini, kada su mnogi čistili šumske i brdske predjele kako bi sadili ovu ljekovitu biljku. No, kako zarade nije bilo, mnoga su zemljišta ponovno zarasla ili su danas prekrivena solarnim panelima – što više nema nikakve veze s poljoprivredom.

Globalni trend rasta cijena zemljišta

Rast cijena poljoprivrednog zemljišta nije specifičan samo za BiH. Cijene rastu i u svijetu, no razlozi su znatno racionalniji. Globalna potražnja za hranom, rast populacije, klimatske promjene i porast cijena energije povećavaju potrebu za većim poljoprivrednim kapacitetima, piše Vecernji.ba.

U svijetu je zemljište sve češće predmet ulaganja – od strane pojedinaca, fondova, korporacija, pa čak i država. Uz rast cijena hrane, ulaganje u zemljište postaje sigurnija i dugoročnija opcija od drugih oblika imovine.

Pritisak investitora i korporacija

Globalizacija i trgovinski pritisci čine zemljište ključnim strateškim resursom. Velike korporacije koje kupuju zemlju za masovnu proizvodnju hrane ili biogoriva dodatno podržavaju rast cijena, ističu specijalizirani svjetski mediji.

U takvom okruženju manji poljoprivrednici često ne mogu konkurirati velikima, čime se dodatno smanjuje broj onih koji stvarno obrađuju zemlju.

Zaključak: rast bez smisla

I dok u razvijenim državama rast cijene zemljišta prati rast produktivnosti i strateško promišljanje, u Bosni i Hercegovini taj rast često nema nikakve veze s realnim sektorom. Zemlja se gomila, ne koristi i skuplja vrijednost – na papiru.

– A kamo sreće da cijena raste jer zemlja rađa, zaključuje  sugovornik.