Subota, 20 kolovoza, 2022

Cijena pšenice raste, ali ratari i dalje u minusu

Pročitajte i ovo

Žetva pšenice još nije pravo ni počela, no koliko god “kuha” zbog visokih celzijevaca na njivama, toliko, a možda i više, kuha i među ratarima. UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) s jedne je strane procijenila kako bi cijene pšenice mogle porasti i 34% bude li prepolovljen ruski izvoz i nastavi se ruska blokada izvoza i ovogodišnje pšenice iz Ukrajine. S druge strane pak, upravo je na krilima nove žetve u Ukrajini te nade kako će doći do deblokade crnomorskih luka cijena te krušarice na europskim i svjetskim burzama pala, čime se na ogorčenje poljoprivrednika već uvelike koriste i hrvatski otkupljivači.

Zbog visokog rasta inputa očekivali su najmanje 2,50 do 3 kune po otkupljenom kilogramu pšenice, no prva “nemoralna” ponuda iz Žita govori o svega 2 do 2,20 kuna za pšenicu premium i prve klase, što ratari drže neprihvatljivim. Da smo ovisni o ukrajinskim i ruskim poljima – i da je ovogodišnja žetva podbacila – domaći i strani otkupljivači za hrvatsku bi pšenicu sada nudili i nekoliko puta više. No stara hrvatska “boljka” da nečega imamo ili previše ili, što je puno češće kad je riječ o proizvodnji hrane, premalo (što obilato nadoknađujemo uvozom većim od 3,7 milijardi eura u lanjskoj godini), obija im se o glavu.

I ne samo zbog globalnih poremećaja i činjenice za su i neke zemlje u našem okruženju zabranile izvoz žitarica i uljarica, već i zato što smo u globalnim okvirima proizvodnje statistička pogreška, a za neke naše susjede poput Talijana sirovinska baza za pšenicu koja će nam se, nakon što je jeftino prodamo, vratiti kroz uvoz proizvoda s dodanom vrijednošću. Samo smo kruha, peciva, kolača i drugih pekarskih proizvoda lani uvezli za 187 milijuna eura! Ovogodišnja proizvodnja pšenice procijenjena je na 900 tisuća tona (10-20% manje od lanjskog rekorda), od čega su hrvatske potrebe 400 do 450 tisuća. Ostalo je višak koji ide onima koji bolje plate. Ili, kao u hrvatskom slučaju, onome tko ima skladišne kapacitete, odnosno silose kojih neudruženi seljaci, iako ih država na to i financijski potiče, nemaju. Pa dok ovi prvi sa silosima čekaju bolju cijenu koju diktiraju ponuda i potražnja, a od rata u Ukrajini sve više i špekulanti – primarni proizvođači, pogotovo oni manji, teško mogu riskirati s neadekvatnim skladištenjem i prodaju pšenicu praktično već s njiva. Lani su imali ludu sreću da na valu globalnih poskupljenja u jeku žetve dobiju cijenu od 1,40 do 1,60 kn/kg za premium i prvu klasu, koja je ubrzo skočila i na više od 2 kune, čime su dobro zaradili.

Ni godina prije nije bila loša, dok ove godine “nepoštenom računicom moćnika”, kako je ovih dana poručio jedan ratar, on za štrucu kruha od 600 g mora dati čak 9 kg pšenice, za jednu kiflu u pekari tri, dok su troškovi inputa odletjeli u nebo, plavog dizela u godini za 100%, gnojiva i nekoliko stotina posto… Ministrica poljoprivrede Marija Vučković poručila je kako je Vlada svjesna otežanih uvjeta i bit će spremna pomoći ukoliko teret bude prevelik na proizvođačima. Cijene pšenice u prosjeku su se prošlog mjeseca na burzama kretale oko 2,40-2,50 kn/kg, što znači da bi dok završi žetva ratari, koji već prijete slabijom jesenskom sjetvom, mogli dobiti nekoliko desetaka lipa više. A trgovci i prekupci na njihovoj muci kasnije i dodatno zaraditi na inflaciji, izvozu i daljem divljanju cijena hrane. Država se ovdje očito neće miješati u tržišne zakonitosti, no hoće li barem obrati dio tog ‘vrhnja’ i spremiti ga, zlu ne trebalo, u robne rezerve?

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Najčitanije zadnjih 7 dana

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Posljednje objavljeno

Izdane nove preporuke za cijepljenje četvrtom dozom

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je objavio nove preporuke koje se tiču drugog docjepljivanja, odnosno takozvane četvrte doze. Prema uputama...
- Marketing -
- Marketing -
- Marketing -

Podcast UZOR

Pročitajte i ovo