Nakon gotovo pet godina na čelu OHR-a, Christian Schmidt najavio je povlačenje s dužnosti, a njemački F.A.Z. piše kako se iza njegove odluke nalaze snažni međunarodni pritisci, prije svega iz Washingtona.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt najavio je povlačenje s dužnosti nakon gotovo pet godina mandata na čelu Ureda visokog predstavnika, objavio je njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung. Prema navodima F.A.Z.-a, Schmidt je osobno odlučio završiti svoju službu u provedbi mirovnog procesa u BiH, ali će dužnost nastaviti obnašati dok ne bude pronađen njegov nasljednik. 
OHR je priopćio kako je Schmidt o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira te zatražio pokretanje postupka izbora novog visokog predstavnika. Ured visokog predstavnika službeno je potvrdio da Schmidt ostaje na dužnosti do imenovanja nasljednika. 
Iako se u službenim priopćenjima govori o osobnoj odluci, njemački list navodi kako Schmidtovo povlačenje, prema diplomatskim izvorima, nije došlo u potpuno mirnim okolnostima. F.A.Z. piše da su Sjedinjene Američke Države posljednjih mjeseci sve otvorenije tražile njegov odlazak te da Washington, prema tim navodima, želi novog visokog predstavnika s drukčijim, ograničenijim pristupom. 
Christian Schmidt trebao je u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda predstaviti redovito polugodišnje izvješće o stanju u Bosni i Hercegovini. Prema dostupnim informacijama, u izvješću upozorava na ozbiljne političke izazove, institucionalne blokade i opasnost od postupne destabilizacije države. Posebno se ističu problemi vezani uz funkcioniranje institucija, imenovanja u Ustavni sud BiH, blokade u državnom parlamentu te financijsko slabljenje institucija na razini BiH. 
Schmidt je, prema pisanju F.A.Z.-a, upozorio i na retoriku koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kao i na političke poteze iz Republike Srpske. U istom kontekstu spominje se i Milorad Dodik, čija je politika godinama bila predmet kritika dijela međunarodne zajednice. Associated Press također navodi da je Schmidt tijekom mandata često bio u sukobu s Dodikom, osobito zbog separatističke politike i osporavanja državnih institucija BiH. 
Posebnu pozornost izazvali su navodi njemačkog lista o mogućoj povezanosti Schmidtova odlaska s američkim energetskim interesima u BiH. F.A.Z. piše kako bi se u pozadini mogla nalaziti i pitanja vezana uz planove gradnje plinovoda od hrvatske obale prema Bosni i Hercegovini, a koje, prema tim navodima, guraju poduzetnici bliski američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Takve tvrdnje, međutim, nisu službeno potvrđene i u tekstu se navode kao politički osjetljive okolnosti, a ne kao dokazani dogovor. 
Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 12. svibnja 2026. i Europska unija je primila na znanje Schmidtovu namjeru da napusti dužnost te naglasila kako je imenovanje njegova nasljednika zadaća Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira. 
Pitanje budućnosti OHR-a sada se ponovno vraća u središte međunarodne rasprave. Dok jedni smatraju da je institucija visokog predstavnika i dalje važna za očuvanje Daytonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti BiH, drugi otvaraju pitanje treba li OHR postupno zatvarati, a preostale obveze prebaciti u okvir europskog puta Bosne i Hercegovine. Reuters navodi kako SAD smatra da bi budući visoki predstavnik trebao imati ograničeniju ulogu nego dosad. 
Schmidtov odlazak, bez obzira na konačne razloge, dolazi u trenutku pojačanih političkih napetosti u BiH i promjena u pristupu dijela međunarodne zajednice prema ulozi OHR-a. Za Bosnu i Hercegovinu, ali i za njezin europski put, ključno će biti tko će naslijediti Schmidta i hoće li novi visoki predstavnik imati isti politički autoritet i instrumente djelovanja kao njegovi prethodnici.
- Oznake:
- christian schmidt