Problem nastaje zbog neusklađenosti političkih partnera na različitim razinama vlasti. Dok su jedni na vlasti na državnoj razini, u županijama su često potpuno druge političke opcije, što otežava donošenje odluka u koje se trebaju uključiti i županije, ističe Čavara
Dok političke napetosti u BiH dosežu novu razinu, a ključne institucije suočavaju se s blokadama i nesuglasicama, Marinko Čavaraponovno preuzima dužnost predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Njegovo drugo predsjedanje počinje u iznimno osjetljivom trenutku – u vrijeme kada je intenzivna rasprava o reformi izbornog zakonodavstva, kada usporava europski put zemlje, a sve je više odluka koje se donose izvan ustavnih okvira, što otvara ozbiljna pitanja o zakonitosti i političkoj odgovornosti.
O stanju u državnoj vlasti, pritiscima i pokušajima prekrajanja političkog i ustavnog poretka, o predstojećim izborima 2026., kao i o izazovima koje nosi obnašanje visoke dužnosti, u velikom intervjuu za Večernji list govori Marinko Čavara.
Večernji list: Treća je godina mandata, a vi ponovno preuzimate dužnost predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Usporedimo li trenutačnu političku situaciju s onom iz razdoblja vašega prvog predsjedanja, jasno je da je tada razina međustranačke suradnje bila viša, a napetosti manje izražene. Kako ocjenjujete trenutačni politički ambijent i kakva su vaša očekivanja u pogledu suradnje među parlamentarnim akterima u nadolazećem razdoblju?
Prošlo predsjedanje obilježilo je razdoblje intenzivne suradnje političkih stranaka koje su nakon izbora formirale parlamentarnu većinu i zajednički dogovarale ključna pitanja. Prvo predsjedanje počelo je devet mjeseci nakon uspostave parlamentarne većine. Na sjednici održanoj 22. kolovoza usvojena su tri europska zakona, a tijekom osam mjeseci usvojeni su brojni europski zakoni, što je rezultiralo vidljivim napretkom, osobito na europskom putu BiH. Pred sam kraj predsjedanja, 21. ožujka, otvorena su vrata Europske unije, uz preostale uvjete koje je trebalo ispuniti. Smatram da sam taj posao uspješno priveo kraju. Iako se često u šali zna reći da je to zato što sam ja bio predsjedatelj, no činjenica je da je to bilo razdoblje stabilnog djelovanja parlamentarne većine. Poslije su, nažalost, nastupile krize u političkim odnosima, što je otežalo suradnju i izazvalo komplikacije koje traju do danas. Ulazimo u razdoblje predizborne kampanje, koje će zasigurno biti dinamično u pokušajima stranaka za politički marketing. Unatoč tome, kao predsjedatelj Zastupničkog doma učinit ću sve što je u mojoj moći kako bismo ponovno došli u poziciju donositi zakone važne za europski put BiH, ali i riješiti niz otvorenih pitanja na državnoj razini.
Večernji list: Usporedbom situacije koju smo imali nakon dobivanja zelenog svjetla za početak pregovora i danas vidljivo je kako smo izgubili zamah u ispunjavanju reformi na europskom putu. Koga smatrate najodgovornijim za stalno propuštanje prilika i izostanak konkretnog napretka prema ostvarivanju ciljeva koje podržavaju sve političke strane?
– Uvijek kada se treba izravno odgovoriti na ovo pitanje, dolazimo u situaciju da, koga god navedete kao odgovornog, zasigurno ćete se naći na meti kritika – opravdanih ili neopravdanih. No, činjenica je da najveću odgovornost snose oni koji su činili parlamentarnu većinu i koji su u jednom trenutku odlučili promijeniti partnere u vlasti bez mogućnosti realizacije tog cilja.
Na samom početku mandata upućivali smo na nužnost poštivanja ustroja i načina funkcioniranja BiH. U Zastupničkom domu PS BiH većinu čine 22 zastupnika, ali uz uvjet poštivanja minimalnih entitetskih kvota pri odlučivanju. S druge strane, u Domu naroda, prema Ustavu, kvorum za rad podrazumijeva najmanje po tri izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda, odnosno devet.
Međutim, mnogi su vjerovali da će taj problem riješiti netko izvana – visoki predstavnik Christian Schmidt ili netko drugi putem njegova ureda. To se nije dogodilo i došli smo u fazu blokade. Bilo je nerealno očekivati da će u ovom konkretnom slučaju izaslanici SNSD-a doći na sjednicu i osigurati kvorum za svoju vlastitu smjenu i smjenu svojih ministara u Vijeću ministara. U tom trenutku počele su optužbe na račun svih koji nisu “surađivali protiv sebe”, a kritike su bile usmjerene upravo na one koji, navodno, snose odgovornost za sve probleme u kojima se BiH nalazi.
Potom smo vidjeli različite pokušaje, uključujući i formiranje “trojke” iz RS-a koja je trebala zamijeniti SNSD. No, njezina politika, puna unutarnjih problema i nerealnih očekivanja, dovela je do toga da Dom naroda funkcionira samo djelomično – samo po onim točkama za koje je postojao minimalni konsenzus. Nakon višemjesečnih blokada, bilo s jedne, bilo s druge strane, jasno je da su propuštene brojne prilike da BiH dobije zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Nažalost, ako ovako nastavimo, teško ćemo postići konsenzus oko ključnih pitanja. Od svih partnera u vlasti inzistirali smo da zajednički rješavamo probleme i donosimo zakone. U tom trenutku fokus je bio na dvama zakonima koji su bili ključni za otvaranje pregovaračkog procesa. No, nije bilo političke spremnosti. Umjesto toga, inzistiralo se prvo na smjenama pa tek onda na zakonima – što se pokazalo kao pogrešan redoslijed i vrlo loša strategija.
Volim reći da je lako biti “general poslije bitke” i naknadno dijeliti lekcije. Međutim, vrijeme je pokazalo da smo u pravu kada smo govorili da prvo treba otvoriti europski put, a tek potom kroz političke dogovore formirati stabilne većine u oba doma Parlamentarne skupštine.
Danas je jasno da se moramo vratiti onome na što smo se obvezali – europskom putu BiH. Na tom putu svi moramo pokazati spremnost za podršku zakonima. No, vidjeli smo da čak i zakoni koje su predložili članovi “trojke”, poput Zakona o Sudu, nisu dobili potporu u Zastupničkom domu. Nažalost, imamo pojavu da su stranke koje su željele promjenu parlamentarne većine, a nisu to realizirale, počele predlagati i neustavne zakone kako bi ostvarile svoje političke ciljeve, što je apsolutno neprihvatljivo. Međutim, treba nam puno više međusobnog razgovora, dijaloga i spremnosti na kompromis kako bismo konačno omogućili BiH kretanje prema europskim integracijama, ali i stabilizaciju unutarnjih političkih odnosa.
Večernji list: Vaši koalicijski partneri često u javnom prostoru optužuju HDZ BiH za kočenje europskog puta. Međutim, službeni podaci pokazuju da su upravo hrvatski ministri predložili najveći broj europskih zakona. Kako komentirate tu kontradikciju između političke retorike i konkretnih rezultata u zakonodavnom procesu?
– U samom pitanju nalazi se i odgovor. Upravo je riječ o kontradiktornosti. No, to je politička retorika, čime se krivnja prebacuje na nekoga drugog. Istina je da su najveći broj europskih zakona predložili ministri koje su predložili HDZ i HNS. Valja naglasiti da tu nije samo riječ o zakonima nego i o sporazumima i aktivnostima u kojima je naša predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto potaknula i konstantno čini veliki napor da se kroz Vijeće ministara usvoje svi potrebni zakoni i odluke na europskom putu te stabilizaciji BiH. Kao i činjenica da su svi zastupnici i izaslanici HDZ-a podržali i jednoglasno glasali za sve EU zakone. Međutim, kada se nije uspjelo riješiti problem koji je ustavno određen – odnosno kvorum na sjednici Doma naroda – smatralo se da HDZ treba bespogovorno slijediti nečije ideje i promjenama partnera u vlasti bez obzira na to koliko su one realne ili nerealne i bez obzira na to koliko će imati posljedica na funkcioniranje ili blokadu BiH.
Mi smo od početka smatrali da trebamo stvarati partnerstva na dobrobit države i da institucije funkcioniraju, vodeći računa da funkcioniraju i Zastupnički dom i Dom naroda. Ali za to nije bilo sluha i vidjelo se da taj njihov put vodi u blokadu. Često sam izjavljivao da nismo spremni ići za nekim tko će nas dovesti pred zid gdje nema povratka te da trebamo tražiti rješenja u kompromisima i dijalogu. Međutim, kada se došlo do zida, nije bilo spremnosti javno priznati svoje pogreške i izbor pogrešnog puta, nego se pokušalo optužiti HDZ, odnosno stranku se pokušalo proglasiti glavnim blokatorima iako u tome uopće nismo ni sudjelovali.
Važno je naglasiti da smo uvijek bili za donošenje zakona, to potvrđuje i što smo većinu zakona upravo mi predložili. Najlakše je okriviti HDZ, prikrivajući svoje neuspjehe i u javnom prostoru stvarati osjećaj mržnje prema hrvatskom narodu i HDZ-u kada se ne želi razgovarati o Izbornom zakonu i svim problemima koje trebamo rješavati kako bismo vratili povjerenje među konstitutivnim narodima.
Večernji list: Čak i brzom analizom moguće je doći do zaključka kako je hrvatska politika u BiH svoje kapacitete, znanje i energiju usmjerila na ubrzanje europskog i euroatlantskog puta, međutim, jasno je kako ne postoji magična formula za pomiriti srpski separatizam i bošnjački unitarizam. Mislite li kako je ipak moguće definirati najmanji zajednički nazivnik koji bi omogućio svojevrsni srednji put?
– To je ono na čemu kao stranka i kao narod stalno radimo i mogu reći da predsjednik Čović čini maksimalan napor u tome da se nađe kompromis i srednji put, da se emocije stave postrani i da se razgovara na temelju interesa za sve narode, građane i državu.
Jasno je kako je teško pobijediti separatizam i unitarizam jer se oni zapravo međusobno nadopunjuju, hrane jedan drugoga i time stvaraju kod svojih političkih tijela osjećaj kako su ona jedini zaštitnici prava svoga naroda – što nas ne vodi daleko. Jasno je da se u BiH mora otvoriti dijalog, da se mora razgovarati i da se ne smiju isključivati oni koji dobiju većinsku potporu od svoga naroda. Bez obzira na to je li riječ o stranci ili koaliciji – ako uživaju većinsku potporu svoga konstitutivnog naroda, oni su HDZ-u odnosno HNS-u partneri.
Mi tako gradimo zdrave temelje i budućnost BiH jer samo na takav način država može funkcionirati. To su mehanizmi koji su uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom i Washingtonskim sporazumom, a narušeni su promjenama Ustava 2001. godine u FBiH. Jasno je da BiH može opstati samo kao država ravnopravnih konstitutivnih naroda.
Predstavnici konstitutivnih naroda moraju poticati otvoren dijalog, uklanjati strahove naroda kroz kompromisne dogovore i izbjegavati politike koje opterećuju BiH.
Ono što sam više puta istaknuo jest da je svima u interesu europski put jer upravo sada i u godinama koje slijede Europska unija može pomoći u stabilizaciji države i otvaranju većih mogućnosti za razvoj gospodarstva.
Na tim temeljima trebamo graditi buduće dogovore – i do kraja ovog, ali i u idućem mandatu te na istim načelima nastaviti suradnju.
Večernji list: Smatrate li da će BiH do kraja godine ispuniti preostale uvjete i dobiti zeleno svjetlo za službeni početak pregovora s Europskom unijom?
– U ovako složenoj situaciji teško je davati prognoze. Bilo je pokušaja izazivanja incidenata, osobito u središnjoj Bosni, i teško je očekivati da ćemo sve probleme riješiti do kraja godine. No, mi u HDZ-u i HNS-u dat ćemo sve od sebe da stvorimo uvjete za otvaranje pregovora s Europskom unijom jer boljeg puta za stabilizaciju i napredak BiH trenutačno nema.
Večernji list: BiH je već ostala bez sredstava iz prve tranše Plana rasta Europske unije zbog kašnjenja u dostavi konsolidirane verzije Reformske agende. Novi rok za dostavu je 30. rujna, a u igri je 976,6 milijuna eura. Smatrate li da domaće institucije imaju stvarnu spremnost i kapacitet da u zadanom roku ispune preuzete obveze?
– Problem nastaje zbog neusklađenosti političkih partnera na različitim razinama vlasti. Dok su jedni na vlasti na državnoj razini, u županijama su često potpuno druge političke opcije, što otežava donošenje odluka u koje se trebaju uključiti i županije.
Posebno je izražena želja SDA da prikaže kako vladajuća koalicija nije sposobna ostvariti napredak na europskom putu, a dio javnosti, nažalost, podliježe toj manipulaciji. To se najbolje vidi u Domu naroda, gdje dva izaslanika iz RS-a i jedan izaslanik izabran bošnjačkim glasovima, iako formalno u Klubu Hrvata, zajednički artikuliraju bošnjačke interese. Njihov je cilj pokazati da vlast bez SDA ne funkcionira i da nije sposobna voditi BiH prema EU. Žao mi je što smo došli u situaciju u kojoj dominira politički interes umjesto interesa države.
Večernji list: Od veljače prošle godine, zbog američkih sankcija, ne primate nikakvu naknadu za rad niti ostvarujete temeljna prava. Kako se nosite s činjenicom da već 17 mjeseci živite bez ikakvih primanja?
– Teško je zamisliti da je to moguće. Svi govore o ljudskim pravima, puna su nam usta tih termina. Čak i zemlja koja uvodi sankcije poziva se na ljudska prava jer se upravo na temelju njih često gradi međunarodni narativ.
Podsjetit ću da se to dogodilo u vrijeme kada je bivši američki veleposlanik Michael Murphy u BiH, koristeći određene odnose i utjecaje, bahato i grubo proveo proces kojim se, stavljanjem na crnu listu, pokušala uspostaviti kontrola nad vlasti u BiH. I u tome je uspio i time u potpunosti negirao neovisnost institucija i same države BiH. Svi mi koji smo u toj situaciji – nas troje iz Federacije: tužiteljica Tužiteljstva BiH Dijana Kajmaković, bivša glavna tužiteljica, a sada tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić i ja – ne ostvarujemo ni jedno pravo iz radnog odnosa. Ne primamo čak ni jednu jedinu naknadu, što predstavlja jasno kršenje temeljnih ljudskih prava. Ustavni sud je u svojim odlukama potvrdio da je pravo na plaću pravo na imovinu, a time i temeljno ljudsko pravo koje jamči Ustav BiH, kao i sve međunarodne konvencije o ljudskim pravima.
Večernji list: Prijedlog izmjena Zakona o financiranju institucija BiH u prvom pokušaju prošao je dnevni red Zastupničkog doma, ali nije dobio podršku u Domu naroda.
– Prijedlog zakona koji je predložio kolega Predrag Kožul uime Kluba nije usvojen jer su zastupnici, pod pritiskom bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, odbili podržati zakon koji bi omogućio isplatu plaća osobama s crne liste. Kada je Murphy napustio BiH, u Zastupničkom domu je konačno usvojen zakon koji predviđa isplatu plaće u gotovini u iznimnim slučajevima – za one koji zbog sankcija ne mogu otvoriti račun. Nažalost, u Domu naroda zakon nije prošao.
Protiv su glasovali svi izaslanici Bošnjaci, kao i bošnjački izaslanik u Klubu Hrvata Zlatko Miletić te izaslanici Želimir Nešković iz SDS-a i Nenad Vuković iz PDP-a. Zakon je pao sa 7 glasova “za” i 8 “protiv”. Tako da nas troje i dalje ne primamo nikakvu naknadu za rad. Nadam se da će nova američka administracija pokazati više razuma, ali ako se ništa ne promijeni, bit ću prisiljen pravdu tražiti sudskim putem. Do sada sam izbjegavao tužbu protiv države, ali ako uskoro ne dođe do promjena, to će biti moj sljedeći korak. Inače, sve institucije, uključujući Parlament i Tužiteljstva, dužne su po Ustavu isplaćivati plaće zaposlenima.
Večernji list: S obzirom na to da Željko Komšić, kojeg hrvatski narod ne smatra svojim legitimnim predstavnikom, nakon dva uzastopna mandata više nema pravo na novu kandidaturu – mislite li da to otvara prostor za optimizam među Hrvatima u BiH, koji se nadaju da će ovaj put imati priliku izabrati svog istinskog člana Predsjedništva?
– Optimizam može donijeti samo kada izbor osiguramo kroz promjene Izbornog zakona. U javnosti se već nagađa da bi bošnjački kandidat ponovno mogao preuzeti mjesto Željka Komšića. Pojedini kandidati već se pripremaju – što je vidljivo iz njihovih objava na društvenim mrežama – i nastoje se prikazati kao zagovornici velikobošnjačke politike ne bi li pridobili potporu tog biračkog tijela. Paradoks je da je Željko Komšić, temeljem bošnjačke većine, godinama zauzimao poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Sada se u tom kontekstu spominje novi kandidat – Zlatko Miletić, bošnjački izaslanik u Domu naroda, koji je mijenjao stranke i sada se predstavlja kao “neovisni”, a otvoreno pokazuje animozitet prema svemu što je hrvatsko u BiH. Izbor hrvatskog naroda, odnosno tko će ga predstavljati u institucijama BiH, mora se poštovati, kao i izbor drugih konstitutivnih naroda, Bošnjaka i Srba. Iskreno se nadam da ćemo do sljedećih izbora uspjeti izmijeniti Izborni zakon i onemogućiti političke manipulacije koje vrijeđaju zdrav razum.
Večernji list: Visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno je ponovno nametnuo odluku o reformi izbornog procesa, uključujući uvođenje novih tehnologija. Kako ocjenjujete taj njegov potez i smatrate li da može doprinijeti većoj transparentnosti izbornog sustava u BiH?
– U teoretskom smislu – da. U ovom slučaju postavlja se pitanje stvarne transparentnosti izbornog procesa. Nedavno sam pročitao šaljiv tekst u kojem se navodi da je već predstavljena projekcija rezultata izbora 2026. godine. Visoki predstavnik, navodno, prezentirao je rezultate određenim strankama koje su to slavile. Pitanje je koliko je transparentan proces nabave opreme i izbora ponuđača jer kasnije manipulacije i pogreške u prebrojavanju mogu izazvati ozbiljne posljedice i dovesti u pitanje vjerodostojnost rezultata. Današnji sustav već omogućuje transparentnost kroz biračke odbore i promatrače na terenu. Zabrinjava i to što se nova tehnologija ne primjenjuje u razvijenim zemljama Europske unije, nego na modele iz afričkih zemalja, gdje se unaprijed određivao ishod izbora. Mi smo za nove tehnologije i rješenja koja će osigurati da svaki glas bude ispravno evidentiran i rezultat bude ispravno zbrojen.
Večernji list: S obzirom na sve češće rasprave o ulozi i ovlastima visokog predstavnika u BiH, mislite li da je došlo vrijeme za ozbiljno preispitivanje njegove uloge u aktualnom političkom kontekstu?
– To vrijeme je bilo davno. Nikada nismo podržavali način na koji visoki predstavnik djeluje. Njegova je uloga provođenje Daytonskog sporazuma, a ne nadređenost Ustavu i zakonima – što je u praksi često zanemareno.
Posebno je problematično kada visoki predstavnik mijenja zakone, pravila izbora ili prebrojavanja glasova, čak i nakon izbora. To je grubo kršenje Ustava, izbornog procesa i pravnog poretka, što je neprihvatljivo ako želimo graditi institucije i pravnu državu.
Ne možemo govoriti o europskom putu i stabilnosti dok postoji osoba s takvim ovlastima, čije su odluke često iznad zakona. Takva praksa je nespojiva s demokracijom.
Večernji list: Mandat preuzimate danas, a početak je kolovoza – vrijeme kada mnogi koriste godišnji odmor. Hoćete li uspjeti pronaći malo vremena za predah prije povratka u parlamentarnu svakodnevicu i čemu se najradije posvećujete kada vam se pruži prilika za odmor?
– Početak kolovoza predviđen je za godišnji odmor i tada nema sjednica. U prvom predsjedanju sjednica je bila 22. kolovoza, ali što se konkretno tiče ovog drugog predsjedanja, vidjet ćemo hoćemo li imati sjednicu u kolovozu, što prvenstveno ovisi o količini materijala. Nadam se da će početkom rujna biti više dijaloga i iskoraka na europskom putu, kao i u rješavanju ključnih pitanja.
Što se odmora tiče, s obzirom na to da već 17 mjeseci ne primam naknadu za rad, ne planiram na odmor u “paketu” izvan BiH. Slobodno vrijeme najradije provodim u svom vrtu, u druženju s dragim prijateljima i obitelji.
