U emisiji Fokus RTV Herceg-Bosne predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara (HDZ BiH) komentirao je optužbe o blokadama europskog puta Bosne i Hercegovine. Naglasio je kako se politička scena našla u „začaranom krugu“ nadmetanja tko će koga i na kojoj razini više blokirati.
„Vidimo da se sjednice Vijeća ministara ne održe jer netko traži da se određena pitanja rasprave odmah, a ne kasnije, pa je pitanje redoslijeda postalo važnije od sadržaja“, rekao je Čavara. Dodao je kako sve stranke nastoje javnosti prikazati da su one za europski put, a da „svi drugi nisu“, pri čemu često koriste spinove i neistinita tumačenja, posebice kad prozivaju HDZ BiH.
„Ako ste za europski put, onda slušajte sve što mi radimo i govorimo pa nas slijedite – to je logika koja nam se nameće. A to nije europski put“, poručio je, ističući da HDZ BiH i stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru zagovaraju „realnost politike“ i „umijeće mogućega“.
SNSD, nove većine i „začarani krug“
Čavara je pojasnio da je, unatoč pričama o „otkočivanju“ procesa kroz rekonstrukciju Vijeća ministara, stvarni odnos snaga sasvim drukčiji.
Podsjetio je da u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH SNSD ima tri izaslanika iz srpskog naroda bez kojih uopće nema kvoruma. „To što netko zove otkočivanje europskog puta, bilo bi u stvari potpuno zakočivanje“, naglasio je.
Istaknuo je i da u Zastupničkom domu postoji skupina od 19 zastupnika koji često glasaju zajedno, a kojima se „vješto“ priključuje i SDA. „SDA je rekla – mi ćemo glasati za sve smjene, ali imenovanja su druga stvar. Tako se predstavlja da su SDA, DF i Stranka za BiH dio nove parlamentarne većine u Domu naroda, iako nisu potpisali nikakav sporazum“, rekao je.
Po njegovim riječima, nije riječ o stabilnoj, jasno definiranoj većini ni u Zastupničkom domu ni u Domu naroda, nego o fluidnim kombinacijama koje po potrebi pribavljaju glasove. Upozorio je da je pokušaj da se iz vladajuće većine izbaci SNSD, koji je na izborima 2022. osvojio ključne pozicije, pokrenuo „preuranjenu predizbornu kampanju“ koja šteti cijeloj državi.
Spomenuo je i ulogu bivšeg veleposlanika SAD-a Michaela Murphyja, istaknuvši da su „vjerojatno pod pritiskom međunarodnih aktera“ donesene odluke o pokušaju promjene odnosa snaga, ali da se nakon njegova odlaska iz BiH „osjetilo da više nema te snage u provođenju tih namjera“.
Umjesto europskog puta – predizborna kampanja i govor mržnje
Čavara smatra da bi najbolja „predizborna kampanja“ za sve stranke bio konkretan napredak na europskom putu – usvajanje potrebnih zakona, otvaranje pregovora i vidljivo poboljšanje života građana. Umjesto toga, dominiraju optužbe i retorički rat.
„Nema konkretnih poteza da riješimo goruće probleme, poput državne imovine. Zatvorio se spektar mogućnosti razgovora i dogovora“, kazao je. Dodao je da mnoge stranke stalno govore o tome kakvi su „drugi“, često uz govor mržnje, što dobiva sve veći zamah uoči izbora.
Upozorio je na „spiralu samourušavanja kvalitetnog života“ u BiH. Po njemu, bez dogovora onih koji su na izborima 2022. osvojili ključne pozicije u Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara, nema pomaka. „Stalno ponavljamo da se svi trebamo vratiti za stol, razgovarati, ne isključivati nikoga a priori“, rekao je, naglašavajući da je u politici nužno razgovarati sa svima, pa i nakon najtežih sukoba.
„Trojka“ i pritisak narativa SDA
Govoreći o odnosu tzv. Trojke prema SNSD-u i srpskim predstavnicima, Čavara je ocijenio da se Trojka ponaša kao da može određivati tko je „poželjan partner“ sa srpske strane, iako to u demokraciji određuju birači u RS-u.
„Mislim da su pali u zamku narativa oporbe, prije svega SDA, koja ih optužuje za izdaju i suradnju s partnerima iz RS-a zbog njihovih izjava“, rekao je. Po njegovom mišljenju, umjesto da vode svoju politiku, stranke Trojke se previše pravdaju i pokušavaju dokazivati da ne rade ono za što ih oporba optužuje.
Istaknuo je da se rekonstrukcija vlasti pokušava provesti protivno realnom izbornom rezultatu, posebno u Domu naroda, ali i u Vijeću ministara. „Nisu trebali ići u rekonstrukciju nečega što je nemoguće napraviti“, smatra Čavara, dodajući da je trebalo „hrabrije“ rješavati ključne probleme, posebno odnose Hrvata i Bošnjaka.
„To smo mogli relativno lako riješiti, ali vidimo da se to pokušava prikazati kao nešto na štetu Bošnjaka. Vremena je sve manje, a kako se bliže izbori, borba za glasove bit će sve žešća, pa i panična borba pojedinih zastupnika za mandat“, upozorio je.
Spin da je HDZ protiv EU
Komentirajući česte tvrdnje iz sarajevske javnosti da HDZ BiH i hrvatska politika blokiraju europski put BiH, Čavara je to nazvao „čistom laži“ koja se uporno ponavlja.
„Činjenica je da su ministri iz HDZ-a predložili niz zakona i potpisali sve odluke važne za europski put. Kontinuirano radimo na tome“, rekao je. Dodao je da međunarodnim sugovornicima postavlja jednostavno pitanje: „Ima li logike da hrvatski narod u BiH ne želi biti u istim integracijskim procesima i institucijama kao Republika Hrvatska, koja je članica EU i NATO-a?“
Podsjetio je da većina Hrvata u BiH ima i hrvatsko državljanstvo, pa su već građani EU. „Samo bi lud Hrvat u BiH ne želio da njegova država bude u Europskoj uniji“, poručio je. Upozorio je da se laž, kad se ponovi milijun puta, počinje doživljavati kao istina, ali da je jasno da Hrvati žele BiH u istim integracijama kao i Republika Hrvatska.
Helezove uvrede i izostanak osude
Osvrćući se na vulgarnu i uvredljivu retoriku ministra obrane BiH Zukana Heleza prema europarlamentarnoj zastupnici Željani Zovko i suradniku američke zaklade Heritage Maxu Primorcu, Čavara je rekao kako te riječi ne želi ponavljati, ocijenivši ih potpuno neprimjerenima za državnog ministra.
Ocijenio je poraznim što je umjesto osuda uslijedio val ohrabrenja iz bošnjačke javnosti, dok gotovo nitko od političkih aktera nije reagirao. „Izostala je oštrija i jasnija reakcija svih koji su trebali reagirati – od Islamske zajednice do političkih organizacija, pa i SDP-a“, rekao je.
Dodao je kako smatra da je takav istup morao biti jasno osuđen i sankcioniran. Istodobno, komentare na društvenim mrežama nazvao je nerelevantnima: „To nisu javnost. To su uglavnom botovi, frustrirane i bolesne osobe koje šire mržnju.“
Helezovu reakciju povezao je i s dubokim razočaranjem dijela bošnjačke politike zbog zaokreta međunarodne zajednice po pitanju koncepta „građanske države“.
Kraj ere nametanja „građanske Bosne“
Čavara je podsjetio da su godinama brojni dužnosnici iz tzv. građanskih stranaka, čije je članstvo „99% bošnjačko“, javno govorili da rade na stvaranju građanske države, premda su time, kako kaže, priznavali da djeluju protivno Ustavu BiH.
„U Ustavu jasno piše da je BiH država tri ravnopravna, konstitutivna naroda“, istaknuo je.
Po njegovom mišljenju, promjena politike SAD-a, koju je, kako kaže, „najočitije iskazao predsjednik Trump“, te nedavna čestitka povodom 25. studenoga u kojoj je naglašena važnost dogovora tri konstitutivna naroda, kao i presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević, označili su kraj ere pokušaja izgradnje građanske, unitarne BiH zasnovane na preglasavanju.
„Svi oni koji su mislili da su blizu cilja realizacije građanske države sada su nervozni.
Spominjanje trajnijeg i stabilnijeg rješavanja odnosa tri konstitutivna naroda izaziva nervozu jer je građanska država, po njihovom osjećaju, bila na dohvat ruke“, rekao je.
Podsjetio je i na misao s obilježavanja 25. studenoga: BiH „nije ni muslimanska, ni srpska, ni hrvatska, nego i hrvatska, i muslimanska, i srpska“, uz napomenu da su konstitutivni narodi temelj BiH od ZAVNOBiH-a do Daytona.
Treći entitet i legitimno predstavljanje
Na pitanje o „demonizaciji“ ideje trećeg entiteta, Čavara je podsjetio da se u javnosti često naziva separatističkim i protuustavnim projektom, dok je istodobno zagovaranje građanske države koja poništava konstitutivnost doista suprotno Ustavu.
Istaknuo je da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović više puta naglasio kako su radne skupine, kad god su tražile model za rješenje Izbornog zakona i zaštitu prava hrvatskog naroda, matematički dolazile do toga da je treći entitet – teritorijalno ne nužno povezan, kao i RS – jedino dugoročno stabilno rješenje.
„Ne da bi se BiH dijelila, kako se to želi predstaviti, nego da bi se sačuvala kakva jest – kao država ustavno ravnopravnih konstitutivnih naroda“, kazao je. Dodao je da se svi ostali modeli mogu relativno lako zloupotrijebiti, primjerice izborom „hrvatskih“ predstavnika bošnjačkim glasovima.
Kao primjer je naveo slučaj Zlatka Miletića u Domu naroda PS BiH. „On je iz miješanog braka Srbina i muslimanke, izjašnjava se kao Hrvat, ali je izabran bošnjačkim glasovima. Po čemu je on hrvatski izaslanik?“, upozorio je Čavara dodajući da postoje pokušaji pretvaranja Doma naroda PS BiH u još jedan građanski dom.
Naglasio je da je za opstanak BiH kao države tri konstitutivna naroda ključno riješiti pitanje legitimnog predstavljanja.
„Ako nemamo legitimno predstavljanje, nastavit ćemo podizati tenzije. Što su Bošnjaci dobili s četiri mandata Željka Komšića na hrvatskoj poziciji? Osim kratkotrajne satisfakcije par fraza o ‘obrani države’, od toga nitko nema koristi“, ocijenio je.
Po njemu, jedini put naprijed je otvoren dijalog između legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda o svim teškim temama. „Kad riješimo te teške teme, otvorit ćemo put za druge dogovore koji će stvarno poboljšati život u BiH“, poručio je.
Uloga međunarodne zajednice i ograničen suverenitet
Na pitanje zašto je u BiH tako teško otvoreno razgovarati, Čavara je, uz domaće blokade, istaknuo i strukturalni problem – činjenicu da BiH nije istinski suverena država.
„Formalno jesmo priznati od UN-a, ali imamo visokog predstavnika koji svojom voljom može donijeti bilo koji zakon, pa čak i retroaktivno, tako da nešto što je danas zakonito sutra postane kažnjivo“, rekao je. To, po njemu, stvara trajnu nestabilnost i neizvjesnost.
Podsjetio je i na ulogu stranih sudaca u Ustavnom sudu, savjetnika i predstavnika međunarodne zajednice u institucijama BiH, kao i na ranije reforme koje su provodili nižerangirani strani časnici. „Imamo političare kojima se često vežu ruke, a onda im se prebacuje odgovornost, dok netko drugi donosi ključne odluke – čak i na dan izbora u 19 sati, nakon zatvaranja birališta“, rekao je, aludirajući na odluke visokog predstavnika.
Dodao je da se država može graditi samo dogovorom unutarnjih političkih aktera, izgradnjom institucija, pravne sigurnosti i ustavne stabilnosti, uz nedvosmislenu potvrdu da je BiH država tri konstitutivna naroda.
„Ne može član Predsjedništva javno govoriti da radi na građanskoj državi, jer to je protuustavno“, ustvrdio je.
Upozorio je i na rastuću upotrebu govora mržnje, posebno u bošnjačkom političkom korpusu, koji se, po njemu, već sada koristi kao temelj predizborne kampanje kroz narativ o navodnoj ugroženosti Bošnjaka.
U nastavku gostovanja u emisiji Fokus RTV Herceg-Bosne, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara (HDZ BiH) osvrnuo se na učestale tvrdnje iz dijela bošnjačke javnosti da Hrvati navodno ugrožavaju Bošnjake.
„To je jedan apsurd koji se stalno plasira u medije“, rekao je Čavara. Podsjetio je da se u javnosti izdvajaju primjeri desetak institucija od sedamdesetak u kojima je omjer kadrova nepovoljan za Bošnjake, dok se sustavno prešućuju deseci drugih, kao i brojni primjeri u Federaciji BiH, posebice u općinama i institucijama gdje su Bošnjaci većina.
Naglasio je kako u Sarajevu, koje bi kao glavni grad trebalo biti „prvi multietnički grad“, Hrvati praktički ne sudjeluju u institucijama. „Stvara se narativ da malobrojniji narod ugrožava brojniji, da Hrvati zauzimaju više mjesta nego što im pripada, što kod Bošnjaka stvara osjećaj ugroženosti i poniženja, a s druge strane osjećaj mržnje prema Hrvatima i Srbima“, poručio je.
Po njemu, taj narativ služi da se politički pregovori s legitimnim hrvatskim i srpskim predstavnicima dodatno otežaju, a HDZ BiH prikaže kao glavni kočničar svih procesa, „što je apsolutno netočno“.
Proporcionalna zastupljenost i „građanska država“
Komentirajući najave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o zakonu o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda, koji bi mijenjao nacionalni sastav Vijeća ministara, Čavara je upozorio na nelogičnosti.
Podsjetio je na praksu da se pojedinci više puta mijenjaju nacionalno izjašnjenje. „Imamo slučajeve ljudi koji danas kažu da su Hrvati, sutra Srbi, pa za nekoliko dana Bošnjaci. Kako onda točno prebrojavati koga gdje ima?“, upitao je.
Istaknuo je i kontradikciju u stavu onih koji se deklarativno zalažu za građansku državu: „Kažu da Bošnjaci nisu tu samo da zastupaju Bošnjake, nego sve građane, pa zar je važno koje su nacionalnosti? A onda traže proporcionalnu zastupljenost po nacionalnosti. To su čisti spinovi.“
Dodao je da bi u idealnim okolnostima i sam želio funkcionalnu građansku državu, ali da se na ovim prostorima „građanska država“ danas nudi kao paravan za dominaciju jednog naroda i ostvarivanje ratnih ciljeva političkim putem. „Samo bi idiot pristao na uređenje u kojem bi njegov narod bio izložen torturi i poniženju“, poručio je.
Umjesto toga, naglašava potrebu da se fokus prebaci na sadašnjost: otvaranje pregovora s EU, jačanje političke kulture dijaloga i stvaranje boljih uvjeta života.
Populizam, ratne teme i bijeg od rješavanja problema
Čavara smatra da dio stranaka, suočen s nedostatkom konkretnih rješenja, poseže za najlakšim oružjem – potenciranjem rata i mržnje kao glavnih tema.
„Najlakše je buditi emocije onih koji su stradali u ratu. Svi imamo traume. To se koristi da bi se netko prikazao kao ‘naš čovjek’ koji se bori za narod“, rekao je, dodavši da se na sličan način u Hrvatskoj već desetljećima prebiru teme „tko je fašist, a tko antifašist“.
„Predlažu idiotske zakone koji su protuustavni i štetni, često kao džuboks za uske interesne skupine. Populizam je zavladao i teško šteti državi“, rekao je.
Podsjetio je da bi ratne teme, osim u sudskim postupcima za ratne zločine, trebalo ostaviti prošlosti i usmjeriti se na budućnost, pravnu sigurnost, radna mjesta, javne usluge i svakodnevni život.
Američki zaokret i nužnost dogovora tri naroda
Govoreći o očitoj promjeni američke politike prema BiH, Čavara je naglasio da su poruke iz Washingtona sada jasne: sva pitanja u BiH moraju rješavati predstavnici konstitutivnih naroda.
Posebno je istaknuo skidanje 51 fizičke i pravne osobe iz Republike Srpske s američke crne liste i kasniju poruku State Departmenta da se „raduju budućoj suradnji“. „To nije samo tehničko skidanje s liste, nego najava suradnje sa svim političkim akterima u BiH, onako kako je predsjednik Trump poručio – da se predstavnici konstitutivnih naroda dogovore“, rekao je.
Po njegovom mišljenju, završava era politike u kojoj se jedan narod prikazivao stalnom žrtvom i na taj način tražio pravo da se realiziraju svi njegovi politički ciljevi. „Vrijeme je da se okrenemo budućnosti i dogovoru, pa i o najtežim temama. Ne može se selektivno – uzeti sporazum za Mostar, a ne prihvatiti rješenje za legitimno predstavljanje“, naglasio je.
Promjenu američke politike povezao je i sa širim pristupom administracije predsjednika Trumpa, koja prema njemu nastupa pragmatično – od nastojanja da se okonča rat u Ukrajini do jasnog stava „America first“. Upozorio je da bez mira nema nikakvog smisla govoriti o gospodarskom razvoju, zelenoj agendi ili smanjenju zagađenja.
„Ja sam bezuvjetno za mir svugdje, koliko god to zvučalo naivno. Bez mira je sve uzalud“, poručio je, izražavajući nadu da će se ratovi u Ukrajini i Gazi što prije zaustaviti.
Južna plinska interkonekcija i uloga Hrvatske
Osvrnuvši se na projekt južne plinske interkonekcije, Čavara je poručio da BiH taj projekt treba, ali ne po modelu u kojem bi „jednonacionalno poduzeće“ upravljalo cijelim sustavom, uključujući područja gdje žive Hrvati, i to plinom koji dolazi iz Republike Hrvatske.
„Puno je bilo dezinformacija da Hrvati nisu za južnu interkonekciju. Mi nismo za to da netko drugi upravlja prostorima gdje Hrvati žive i ključnom infrastrukturom“, rekao je. Podsjetio je na financijske i pravne probleme BH Gasa zbog jednostranog raskidanja ugovora.
Posebno je pohvalio stav predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je, kako kaže, „u trenucima svakodnevnih prijetnji sankcijama od strane nekontroliranog veleposlanika Murphyja“ uspio obraniti hrvatske interese u tom projektu. Kao osobito pozitivno ocijenio je sadašnju ideju da projekt predvodi američka kompanija: „To je dobra stvar jer će SAD biti još više zainteresiran za stabilnost i mir na ovim prostorima, dok će istodobno njihov kapital osigurati brzu realizaciju, bez improvizacija kakve bismo mogli očekivati od BH Gasa.“
Naglasio je da projekt jača i geopolitičku poziciju Republike Hrvatske kao ključnog energetskog čvorišta. „Vizionarskom izgradnjom LNG terminala na Krku Hrvatska je zauzela važnu poziciju. Članica je EU i NATO-a, ima pristup Jadranu, što mnoge zemlje istočne Europe nemaju. Putem LNG-a i južne interkonekcije prema BiH, Mađarskoj, pa i Srbiji, Hrvatska može imati znatno veću ulogu i u EU i u odnosima sa SAD-om“, ocijenio je.
Dayton – okvir za mir, ali i za dogovor
U povodu 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, Čavara je podsjetio da je Dayton prije svega zaustavio rat, što je njegova najveća vrijednost. Međutim, otvorenim ostaju pitanja jesu li se tada dovoljno promišljeno uredili unutarnji odnosi u BiH.
„Ne znam je li cilj bio da se sve detaljno uredi ili je namjerno ostavljen prostor da ništa ne može funkcionirati bez visokog predstavnika“, rekao je, podsjetivši i na unutarnjopolitičke motive tadašnje Clintonove administracije.
Po njemu, Dayton daje okvir i prostor za dogovor, ali je problem u nedostatku političke volje za razgovor. „Često se u javnosti čuje da netko s nekim neće razgovarati, iako su ti akteri nezaobilazni u Domu naroda i drugim institucijama. Mi moramo razgovarati, bez obzira koliko se ponekad činilo nemogućim“, rekao je.
Smatra da Daytonski sporazum ima kapacitet za izgradnju učinkovite BiH, ali će mnogo ovisiti o tome hoće li izvana biti više potpore ili ometanja te kakvi će biti globalni geopolitički odnosi. „Mi kao HDZ BiH i HNS prvenstveno zagovaramo rješenja koja će ukloniti tenzije među narodima i osigurati da svaki narod ima temeljno pravo birati svoje legitimne predstavnike“, istaknuo je.
Izborni zakon kao ključ povjerenja
Govoreći o izbornom zakonu, koji godinama opterećuje odnose u BiH, osobito između Hrvata i Bošnjaka, Čavara je ponovio da bez njegova pravednog uređenja nema stabilnosti države.
Podsjetio je kako se, u vrijeme snažnog guranja koncepta građanske države, Bošnjacima predstavljalo da je „dopuštanje Hrvatima da biraju svog predstavnika“ zapravo otimanje bošnjačkog prava da oni biraju Hrvate. „To je paradoks. Ako nisi za legitimno predstavljanje, onda si za nelegitimno“, poručio je.
Upozorio je da takva praksa potpuno urušava integritet izbornog procesa i povjerenje u institucije. „Dayton je zamišljen tako da svaka nacionalna skupina može reći – Predsjedništvo je i moje, jer je tamo moj predstavnik. Kad vi na hrvatsko mjesto dovedete nekoga tko nije legitimni predstavnik Hrvata, srušili ste temeljni smisao tog rješenja“, rekao je.
Pozitivnim je ocijenio što sada i bošnjačke stranke koje sebe nazivaju građanskim odjednom zagovaraju etničke kvote i zastupljenost konstitutivnih naroda, iako, kako kaže, „ne znaju kako to misle provesti“. Naglasio je da se ravnopravnost konstitutivnih naroda ne temelji na brojnosti, nego na pravu da kao narodi budu ravnopravni.
„Osnovni temelj za vraćanje povjerenja između Hrvata i Bošnjaka je rješavanje izbornog zakona i učinkovitog mehanizma da svaki narod bira svoje legitimne predstavnike. Ako jednog naroda trajno lišavate tog prava, urušavate temelje države. To je antidržavno djelovanje, ma koliko se netko nazivao ‘braniteljem države’“, poručio je.
Američka crna lista i politički obračuni
Na kraju emisije dotaknuto je i pitanje američkih sankcija. Dok su brojni srpski dužnosnici skinuti s crnih lista, Čavara i dalje ostaje pod sankcijama.
Kazao je da ga veseli što je proces uklanjanja sankcija uopće započeo i da u tome vidi nadu i za sebe i za dvije kolegice iz Federacije BiH, koje su, kao i on, zbog sankcija već 23 mjeseca bez plaće i svih naknada iz radnog odnosa.
Podsjetio je da američki dužnosnici ističu kako su sankcije „privremenog karaktera“, usmjerene na određena ponašanja. „Ja sam kao predsjednik Federacije radio isključivo u okviru Ustava i zakona“, rekao je.
Naveo je da je najprije 2017. bio meta pokušaja atentata iz političkih motiva. „Kad to nije uspjelo, krenulo se na lobiranje da me se stavi na crnu listu, preko obavještajnih struktura, kako bi me onda visoki predstavnik smijenio“, objasnio je. Cilj je, tvrdi, bio otvoriti prostor da se u Federaciji donesu svi zakoni koji bi je pretvorili u građansku, pri čemu bi jedina prepreka bio predsjednički potpis.
Kao konkretnu „zamjerku“ naveo je navodnu blokadu izbora Vlade Federacije i sudaca Ustavnog suda FBiH, iako, kako kaže, za te izbore nije postojao dogovor niti konsenzus u parlamentarnoj većini. „Tražio se selektivan izbor podobnih kadrova, što nisam želio potpisati“, dodao je.
Izrazio je uvjerenje da, ako nova američka administracija ozbiljno sagleda činjenice, „neće biti nikakve zapreke“ da i njegovo ime bude brisano s liste. No, priznaje da mogućnosti za aktivno lobiranje gotovo i nema: „Dvadeset i tri mjeseca sam bez plaće. Kako da platim i jednog odvjetnika? Bez toga je proces puno složeniji.“
Izborna godina i poruke HDZ-a BiH
Govoreći o nadolazećoj izbornoj godini i funkcioniranju državne razine vlasti, Čavara je poručio da će HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor učiniti sve da osiguraju stabilnost.
„Nama nikakva nestabilnost nije poželjna. Želimo mir, stabilnost svih institucija u BiH i sigurnost za svakog stanovnika, pripadnika svih naroda“, rekao je.
Istaknuo je da će HDZ BiH nastaviti poticati rad Vijeća ministara i oba doma Parlamentarne skupštine BiH na usvajanju europskih zakona, s naglaskom da svaki zakon mora imati „prohodnost“ kroz Vijeće ministara, Zastupnički dom i Dom naroda. „Ako nema većine u bilo kojem segmentu, nema zakona. Tko to još nije shvatio, ne razumije sustav“, naglasio je.
Pohvalio je rad predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto, koja „neumorno zakazuje sjednice“ i pokušava kroz plan rasta i druge odluke uvjeriti sve da „blokadama svi gubimo“.
Naglasio je da će nakon izbora uslijediti „novo slaganje karata“ – ovisit će o rezultatu stranaka i o tome tko s kim može formirati većinu. „Može neka stranka sjajno proći na izborima, ali ako nitko s njom ne želi u koaliciju, njezin potencijal nije presudan“, rekao je.
Za kraj je poručio da je HDZ BiH spreman surađivati sa svim partnerima „koji žele graditi europski put, mir, stabilnost i koji žele razgovarati“. „Mi nismo vezani ni uz koga pojedinačno, kako nam se imputira. Ne štitimo bilo koga personalno, nego ustavnopravni poredak i poziciju hrvatskog naroda, radeći istodobno u interesu svih naroda i građana BiH“, zaključio je Marinko Čavara u emisiji Fokus RTV Herceg-Bosne koju je uredio i vodio Jurica Gudelj.