Roman Medaljon, autorice Anite Martinac predstavit će se u srijedu, 27. travnja 2016. 2016, godine s početkom u 19 sati u kino dvorani u Busovači.
U organizaciji HKD-a “Napredak” Busovača, uz glazbeni program te predstavljače Antu Zirduma i Josipa Križanovića, autorica Martinac će oživjeti vrijeme o kojem govori ovaj povijesni roman.
Autorica Anita Martinac je članica Društva književnika Herceg-Bosne i Matice Hrvatske, nagrađivana pjesnikinja i autorica pet zbirki poezije, roman Medaljon je njen prvi prozni prvijenac a već je i nagrađen i visoko rangiran na ljestvicama čitanosti, sudionica Domovinskog rata, supruga i majka troje djece, živi i radi kao diplomirani pravnik u Mostaru.
O romanu
„(…)Medaljon je povijesni roman – osebujan umjetnički amalgam mašte i zbilje, poput povijesnih romana Augusta Šenoe i Ivana Aralice. Ali Medaljon se znatno razlikuje od svojih književnih rođaka. Po čemu? Po tomu što priču Anite Martinac mnogo manje hrane arhivski zapisi nego sjećanja živih svjedoka i autopsija poprišta njezine radnje. Ispričana je evanđeoski jednostavnim rečenicama na lijepom hrvatskom jeziku s primjesama mjesnog zapadnohercegovačkog govora u dijalozima. Ne zaziva ni mržnju ni osvetu, nego, upravo suprotno, kršćanstvom prosvijetljenu ljubav i oprost. A ta u Hercegovini gotovo sedam desetljeća ušutkivana priča teče tako napeto da se roman čita na dušak. Ima li veće pohvale romanu?(…)Benjamin Tolić, publicist
„(…)Knjiga je pisana lijepim hrvatskim jezikom u kojem otkrivamo riječi koje nas ugodno iznenade svojim zvukom i značenjem. Zaboravili smo ih, proglasili južnohrvatskom ruralnom inačicom, a toliko svježine unose u hrvatsku književnost. Stil je raskošan i opor, samodostatan i bogat. Kratke rečenice, staccato ritam, ponegdje lirski umetak, proplamsaji poetskog jezika da omekšaju, osvijetle tu oporost, tu škrtost izmjenjuju se s dugim lirskim opisima. Živi opisi pejzaža, snažni junački karakteri, epska borba dobra i zla, tragični pojedinci protiv nadmoćne sile, još neistraženo vrijeme i burni procesi stvaranja komunističke Jugoslavije čine ovaj roman odličnom podlogom za igrani film. Biblijska borba Davida i Golijata, škripara i Udbe – Oznemilicije – jugovojske, trajala je sve do 1951. kad su u zapadnoj Hercegovini nestali posljednji škripari. Ostala su sjećanja, epski deseterci, rijetki predmeti koji su mogli svjedočiti o nestalima, njihovim obiteljima, pomagačima, zaseocima, selima koje je zatirao komunistički teror. I nešto malo predmeta poput medaljona Majke Božje – Medaljon čudotvorne gospe… koji je poslužio autorici isplesti ovu potresnu knjigu o Hrvatima Hercegovine, o pojedincima, tragičnim junacima koji su plamen slobode čuvali u najtežim vremenima i tako svome narodu postali i ostali svjetionicima slobode, nade i vjere. Moje srdačne čestitke autorici na romanu koji nam je otkrio još jednu tabu temu iz hrvatske tragične prošlosti. (…) Miroslav Međimorec, kazališni i filmski redatelj
