Dobna granica za majčinstvo u Bosni i Hercegovini polako, ali sigurno raste. Sve je manje djevojaka koje rađaju vrlo rano, dok se istovremeno sve veći broj žena na prvo dijete odlučuje nakon 40. godine života.
Prema podacima iz publikacije “Demografija 2024.” Agencije za statistiku BiH, 1996. godine čak 8,1 % poroda bilo je kod djevojaka do 19 godina, dok je prošle godine taj udio pao na samo 2,4 %. U istom razdoblju raste udio žena koje rađaju kasnije: u dobnoj skupini od 40 do 44 godine postotak je porastao s 1,6 % na 3,4 %. Blagi rast bilježi se i među majkama od 45 do 49 godina.
Najveće promjene vidljive su u dobnoj skupini 20–24 godine. Dok je 1996. gotovo svaka treća porodilja (29,6 %) bila u tim godinama, 2024. taj udio pada na 15,5 %. Danas se žene u BiH najčešće odlučuju na majčinstvo između 25 i 29 godina (34,2 %) te 30 i 34 godine (28,1 %).
Sve je više i tzv. kasnih prvorotkinja. Prošle godine zabilježene su četiri žene koje su prvo dijete rodile nakon 50. rođendana, a nekoliko prvorotkinja bilo je u dobi od 45 do 49 godina. Istovremeno, sistem još uvijek evidentira i maloljetne majke, uključujući jednu četrnaestogodišnjakinju i deset petnaestogodišnjakinja.
Stručnjaci ističu da žene danas duže studiraju, kasnije ulaze na tržište rada i u pravilu čekaju finansijsku stabilnostprije braka i majčinstva. Iako je biološki najpovoljnije vrijeme za trudnoću između 20. i 29. godine, životne okolnosti sve češće pomiču majčinstvo prema tridesetim i četrdesetim godinama.
Ovaj trend, kažu stručnjaci, odraz je šire društvene transformacije – kombinacije obrazovnih, ekonomskih i socijalnih faktora koji mijenjaju način na koji mladi u BiH planiraju obitelj.
- Oznake:
- BiH
- majčinstvo
- Novorođenčad
