Bosna i Hercegovina suočava se s rastom broja i intenziteta klimatskih katastrofa – poplavama, sušama i požarima koji svake godine uzrokuju velike materijalne štete i ugrožavaju živote građana. Najnoviji dokument Ujedinjenih naroda i Ministarstva vanjskih poslova BiH, naziva „BiH i Ujedinjene nacije – Okvir suradnje za održivi razvoj 2026. – 2030.“, upozorava kako su posljedice klimatskih promjena već ozbiljno narušile ekološku i ekonomsku stabilnost zemlje.
U izvješću se navodi da klimatske promjene razotkrivaju slabosti u sustavima upravljanja okolišem, a degradacija prirodnih resursa – vode, zraka, šuma i zemljišta – sve više prijeti zdravlju stanovništva, opskrbi hranom i održivom razvoju.
„Opasnosti povezane s klimom, poput poplava, klizišta i šumskih požara, predstavljaju sve veći rizik za poljoprivredu, infrastrukturu i sredstva za život. Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa te ulaganje u mjere prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena od ključne su važnosti za zaštitu života i imovine“, stoji u dokumentu.
Sve češće elementarne nepogode
Da se broj katastrofa povećava, potvrđuju i domaće institucije. Boris Trninić, vršitelj dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite, izjavio je za Nezavisne novine kako je “očito da u posljednje vrijeme imamo povećan broj elementarnih nepogoda u svim godišnjim dobima.”
– U posljednje dvije godine imali smo velike požare u Hercegovini, poplave u Prijedoru i Laktašima, te tragediju u Jablanici. Moramo se dodatno posvetiti prevenciji, zaštiti i smanjenju rizika, naglasio je Trninić.
On je istaknuo kako će Republika Srpska u narednom razdoblju raditi na unapređenju sustava ranog upozoravanja i uređenju riječnih korita i slivova, uz važnost edukacije građana o rizicima i ponašanju u kriznim situacijama.
Rekordni požari i tragedije
U dokumentu se spominju i brojni požari koji su ove godine zahvatili Hercegovinu. Samo u Bijeljini, 7. srpnja 2025. godine, buknulo je 25 požara u tri i pol sata.
– U svojih 32 godine karijere ne pamtim takav dan. Cijela postrojba bila je na terenu, vatra je prijetila kućama, a panika među stanovnicima bila je ogromna – rekao je Mile Spasojević, zapovjednik Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bijeljina.
Posebno se ističe tragedija u Donjoj Jablanici iz listopada 2024. godine, kada su bujice i klizišta odnijeli 19 života, a desetine kuća bile potpuno uništene. Taj događaj, navodi se, pokazao je koliko je Bosna i Hercegovina ranjiva na ekstremne vremenske prilike i koliko su lokalne zajednice nepripremljene za prirodne katastrofe.
Potreba za brzim djelovanjem
Autori UN-ovog dokumenta naglašavaju da BiH mora hitno reagirati kroz ulaganja u infrastrukturu, jačanje kapaciteta civilne zaštite, izradu planova prilagodbe i sustavno obrazovanje stanovništva o klimatskim rizicima.
Bez takvih mjera, upozoravaju, posljedice klimatskih promjena u narednim godinama mogle bi biti još razornije, uz sve veće gubitke u poljoprivredi, industriji i javnom zdravstvu.
