Masovno iseljavanje iz Bosne i Hercegovine jedan je od najizraženijih društveno-ekonomskih problema s kojima se zemlja suočava već desetljećima. Iako migracije nisu nova pojava, njihov intenzitet posebno je pojačan nakon rata, a dodatno ubrzan u posljednjih desetak godina zbog političke nestabilnosti, sporog ekonomskog razvoja i nedostatka dugoročne perspektive, osobito za mlade.
Prema dostupnim podacima, BiH je treća zemlja u svijetu po postotku stanovništva koje živi u inozemstvu – čak 50,8 posto građana napustilo je zemlju. Iza nje su samo Gvajana i Samoa. U usporedbi s ostalim državama regije, BiH također prednjači: Albanija 43,6 posto, Sjeverna Makedonija 29,3, Hrvatska 21,3, Srbija 14,3, Crna Gora 14,2 posto.
Ovi brojevi jasno pokazuju da je gotovo čitav Balkan suočen sa slabim ekonomskim prilikama, niskim plaćama i nedostatkom perspektive.
Dijaspora veća od polovice domovine
Procjenjuje se da danas izvan granica BiH živi između 1,8 i 2,2 milijuna ljudi, gotovo polovica ukupnog broja građana bh. podrijetla. Najveća dijaspora nalazi se u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i Švedskoj, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji.
Razlozi za odlazak višeslojni su. Niske plaće, visoka nezaposlenost i ograničene mogućnosti napredovanja i dalje su glavni poticaj, no sve više dolaze do izražaja i politički razlozi – nepovjerenje u institucije, spor tempo reformi i osjećaj društvene stagnacije.
Posebno zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju mladi, obrazovani i radno sposobni građani, čime se dodatno produbljuje problem tzv. “odljeva mozgova”.
Nesagledive posljedice za budućnost
U posljednjih 25 godina BiH je izgubila više od 1,1 milijun stanovnika. Ako se negativni trendovi nastave, procjene pokazuju da bi za 70 godina mogla imati tek 1,4 milijuna stanovnika – čak dvije trećine manje nego početkom 90-ih.
BiH svakoga dana postaje malobrojnija za najmanje 70 ljudi, odnosno više od 25.000 godišnje. Stručnjaci upozoravaju da dugoročne posljedice mogu biti ozbiljne: starenje populacije, manjak radne snage i urušavanje socijalnih sustava.
Jedan od demografa upozorava: „BiH se nalazi u negativnoj demografskoj spirali – što više ljudi odlazi, to je manje onih koji mogu graditi budućnost zemlje.“
Piramida stanovništva se sužava, broj novorođenih iz godine u godinu pada, a lokalne zajednice ostaju bez mladih obitelji i radne snage.
Strateško pitanje opstanka
Masovno iseljavanje više nije samo osobna odluka pojedinaca, nego pitanje od strateškog značaja za budućnost zemlje. Bez sustavnih mjera koje bi potaknule ostanak građana i povratak dijaspore, BiH riskira daljnje demografsko i ekonomsko slabljenje.
Kako će se ovaj trend razvijati, uvelike ovisi o tome hoće li institucije uspjeti ponuditi stabilnost, sigurnost i realnu perspektivu onima koji danas svoju budućnost sve češće vide – izvan granica Bosne i Hercegovine.