Sarajevski golub prevrtač
NASTANAK PASMINE
Preci Sarajevskog prevrtača doneseni su u Bosnu za vrijeme vladavine Turske iz Izmira (luka u Turskoj). Golubove koji su se prevrtali u toku ljeta ili pravili figure u vidu “burgije”. Godine 1987. u Aranđelovcu je usvojen Standard Sarajevskog prevrtača, a registriran je u Zbirci europskih standarda za golubove.
OPIS PASMINE
Sarajevski prevrtač je elegantan i temperamentan golub, skladnog izgleda. Srednje veličine, s malo podignutim repom i koso ispred repa nošenim krilima. Uzgajaju se jednobojni: crni, plavi i plavo-kovani i u rijetkoj prskanoj u navedenim bojama. Svi s metalnim sjajem na vratu. Osnovna pasminska odlika im je prevrtanje unazad preko repa 2-3 ili više puta. Let im je lagan, treperav i brzo savladavaju visinu. Dobro istrenirani golubovi lete u grupi i to više sati uz učestale serije prevrtanja.
Travnički kratkokljuni golub
NASTANAK PASMINE
Travnički kratkokljuni golub nastao je oko 1950. godine ukrštanjem više kratkokljunih golubova i to: Praškog kratkokljunog, Bečkog kratkokljunog i Berlinskog kratkokljunog. Do eksterijera Travničkog kratkokljunog goluba došlo se strpljivim radom, a zvanično je usvojen Standard 1992. godine u Doboju.
OPIS PASMINE
Golub je sitnije tjelesne građe, skladnih proporcija, s širokim zaobljenjim grudima. Živahne je prirode, veoma lijepog izgleda. Spada u grupu visokoletača kratkog kljuna, koji lete visoko u dobro zatvorenom jatu. Boje i šare mogu biti bijela, boja je po tijelu čisto bijela i snježna. Crna, osnovna boja je crna sa sjajnim preljevom. Tigrasta, osnovna boja je crna (poprskana bijelim perjem) može biti manje i više tigrasta, a ne po leđnim i repnim perajama. Plavkasto-siva s prugama, osnovna boja je izmiješana s plavim i sivim tonovima, zelenkastim sjajem preljeva, a preko krila ima dvostruke pruge tamno-sive boje.
Zenički prevrtač
NASTANAK PASMINE
Grupa uzgajivača golubova iz Zenice, krajem osamdesetih godina uzgojila je novu pasminu goluba. Veoma atraktivnog izgleda s naglašenim letom i prevrtanjem u zraku. 2002. godine na 17. međunarodnoj izložbi sitnih životinja u Zenici, priznat mu je standard. Zenički prevrtač je nastao ukrštanjem Orijentalnog, Zagrebačkog, Sarajevskog i Bačkog prevrtača, te lokalnog goluba. Budući da ima dosta sličnosti s Orijentalnim prevrtačem i prevrtanje
u zraku mu je dosta slično ovoj vrsti goluba. Specifičnost Zeničkog prevrtača je u tome što prilikom postizanja velikih visina i kod povratka se prevrće. Golub se prevrće na leđa praveći veliki broj premeta koje završava sjedanjem na rep i poslije toga ponovo se vraća svome jatu u letu. Živahne je prirode i spada u grupu srednjokljunih letača prevrtača.
Karakteristika ove rase je da nosi krila ispod repa, koja se ne dodiruju što čini skladnu cjelinu u vizualnom smislu. Gaje se u svim standardnim bojama: crna, žuta, crvena,
vunasta, plava s crnim prugama, kovana u svim bojama, siva s i bez pruga i sve su boje intenzivne
Janjarski prevrtač
NASTANAK PASMINE
Po odlasku Turaka s naših prostora u istočnom dijelu Bosne, točnije u Janji ostala je nepoznata pasmina golubova prevrtača. Zadnjih stotinjak godina, Janjarski uzgajivači su ovu vrstu goluba križali s Komorowskim, Vršačkim prevrtačima a potom s Niškim letačem.
Tim ukrštanjem dobivena je pasmina lijepog izgleda i zavidne tjelesne konfiguracije, a pri tome je zadržao svoje prevrtače osobine. Golub srednje dužine, intenzivnih boja, lijepog izgleda, veoma pitom i živahan. Boje i šare koje se javljaju su srcasti, šareni, bijeli, crni, crveni, žuti i plavi.
Dubički prevrtač
NASTANAK PASMINE
Uzgojen je u Bosanskoj Dubici još polovinom dvadesetog vijeka ukrštanjem Bačkog goluba i Zagrebačkog prevrtača. Radni standard je priznat 2007. godine.
OPIS PASMINE
Dubički golubari su težili ka ekstremnom prevrtaču koji nakon podizanja uvis pravi dosta kolutova i zatim se spušta na zemlju. On duboko roluje, po nekoliko metara i nerijetko završava na zemlji, što ima za posljedicu gubitak golubova oko 50 %. Prevrće po nekoliko metara brzo ali ne i prečesto zbog ponovnog postizanja visine. Prevrće se zabacujući svoje tijelo unazad, praveći okrete preko repa. Od boja mogu biti, jednobojni u bijeloj, crnoj, žutoj, crvenoj, vuga, srebrenoj, plavokovanoj, plavoj s crnim krilnim prugama, svijetloplavi s tamnim prugama. Višebojni su bjelošpicasti i u tigrastoj boji. Sve boje su ravnomjerne, čiste i intenzivne. U tigrastoj boji je osnovna boja bijela, a ne kao kod jednobojnih gdje je ravnomjerno raspoređena po osnovnoj boji.
Bijeljinski prevrtač
NASTANAK PASMINE
Smatra se da je ova pasmina nastala križanjem Orijentalnog prevrtača i Srpskog visokoletača. Tako su bili prvi rezultati: golub visokoletač koji sve više prevrće. Pored
osobine da se prevrće, ovaj golub se odlikuje izgledom jednog ukrasnog goluba u svim bojama.
OPIS PASMINE
U Novom Sadu 1992. godine Bijeljinski prevrtač postaje zvanična jugoslavenska pasmina golubova.
Bihaćki prevrtač
NASTANAK PASMINE
Pasmina je nastala planskim i sistematskim ukrštanjem više rasa golubova: Sisačkog, Vršačkog prevrtača s Niškim visokoletačem, a potom i Indijskim podnim prevrtačem,
u cilju dobivanja sportskog, ali i izložbenog goluba. 2000. godine je priznat standard od strane Sudijske organizacije FBiH.
OPIS PASMINE
Golub je srednjeg rasta, snažne građe, specifičnog držanja, krasi ga lepezasta kruna (kapa) na glavi. Mogu biti jednobojni, crni, crveni, žuti, plavi, plavo-kovani, bijeli, silber, vuga i sivi. U navedenim bojama se uzgajaju srcasti i tigrasti.
Visočki golub
NASTANAK PASMINE
Rasa nastala početkom XXI vijeka u Visokom, Bosna i Hercegovina, ukrštanjem Periker, Kapucinera, Uzbekistanskog goluba.
OPIS PASMINE
Srednje je veličine, elegantnoga držanja, skladnih proporcija, živahan golub dobrog zdravlja. Crni, bijeli, crveni, žuti, vuga, plavi, srebreni, s prugama, kovani, špricani i šareni.
Hercegovački prugasti okretač
NASTANAK PASMINE
Krajem dvadesetog i početkom dvadeset prvog stoljeća nastao u Hercegovini, a najviše u Ljubuškom i okolini.
OPIS PASMINE
Svojim izgledom ostavlja utisak sportskog goluba. Srednje je razvijene glave, dobrih proporcija tijela, srednje visokog stasa, ponositog držanja i isturenih prsa. Snažna, skladno
razmaknuta te naliježu na rep, a pri tom ne dosežu njegov kraj. Snažna, skladno razmaknuta te naliježu na rep, a pri tom ne dosežu njegov kraj. U produžetku
linije leđa, zatvoren, dobro složen, nešto duži od krila, skladno nastavlja liniju leđa. Bijeli su: glava oko dva do tri centimetra ispod očiju, stomak, butine, rep, vrhovi krila (7
– 10 pera). Ogledalo krila obavezno završava s dvije pruge koje ga zaokružuju i odvajaju od bijelih letnih pera (jedna od bitnih odlika rase). Leđa kod repa bijela.
Izvor: Prof. dr Vedad Šakić, Prof. dr Velija Katica, Jasmin Katica, dipl.vet”Autohtone vrste domaćih životinja u Bosni i Hercegovini”
