NASTANAK PASMINE
Buša pripada grupi primitivnih kratkorožnih goveda s većim brojem sojeva koje se uzgajaju širom Balkana. Na osnovu podataka iz dostupne literature, navodi se da se Buša uzgajala na Balkanu još od neolitskog doba. Prema monofiletskoj teoriji potvrđenoj novijim naučnim studijama, pretpostavlja se da je oblikovanje buše započelo prije 6500 godina, križanjem udomaćenog goveda s pasminama s Bliskog istoka.
OPIS PASMINE
Buša je pasmina goveda manjeg tjelesnog okvira, prema stupnju ugroženosti ubraja se u izrazito ugroženu pasminu. Imaju kompaktnu građu tijela, prosječna visina do grebena je 104 cm, a tjelesna masa između 230 i 270 kg. Prosječni visina bika je 115 cm do grebena, a tjelesna masa između 340 i 430 kg.
Izražena joj je otpornost na bolesti, unutrašnje i vanjske parazite, a preživljava dobro uz minimalnu količinu hrane i prirodnu ispašu. Buša se uzgaja za proizvodnju mesa i mlijeka. Proizvodnja mlijeka je vrlo značajna u proporciji s malom tjelesnom veličinom, svaka laktacija u prosjeku iznosi 1400 kg tijekom 240-280 dana.
Mlijeko sadrži oko 6 % mliječne masti i 4,6 % proteina. Teladi se rađaju s tjelesnom masom od oko 15 do 22 kg. Kasnozrela je pasmina goveda, što znači da spolnu zrelost doseže u dobi od 12 do 15 mjeseci. Potpuni tjelesni i reproduktivni razvoj dostiže u dobi od 5 do 7 godina. Dugovječna je pasmina goveda, o čemu svjedoči činjenica da krave ostaju u rasplodu i do 20 godina.
Buša je jednobojno govedo s varijacijama od bijele, preko različitih nijansi crvene i smeđe do posve crne. U tamnijih varijanti boje dlake uočljiva je jeguljasta svijetla pruga na leđima koja je u kontrastu s osnovnom bojom. Rjeđe se javlja karakteristična tigrasta (prugasta) boja dlake, često povezana s nedostatkom pigmenta sluznica, rožini papka i roga. Koža buše je tamno pigmentirana, elastična i meka.
Izvor: Prof. dr Vedad Šakić, Prof. dr Velija Katica, Jasmin Katica, dipl.vet”Autohtone vrste domaćih životinja u Bosni i Hercegovini”
