spot_img
spot_img
Petak, 20 rujna, 2024

Autohtona vrsta domaćih životinja u BiH: Hercegovački magarac

U Hercegovini je nekada gotovo svako kućanstvo držalo magarca. Magarac je svojevrsni simbol težačkog života koji se vezano za Hercegovca i ljuti hercegovački kamen. Magarac je kao i njegov gazda, šutke i strpljivo podnosio sam teret koji se našao na njegovim leđima. Po bilo kojem vremenu, po bilo kojoj strmini… sporo ali uvijek sigurno i pouzdano obavljao je svoj posao. Za one koji su se znali nositi s njegovom tvrdoglavošću bio je zlata vrijedna i nezamjenjiva životinja.
Nekada iza svakog drugog suhozida u Hercegovini bio je zavezan Magarac u svome vrtu koji je čekao na novi utovar.

Čovjeku težaku magarac je svojim glasanjem, njakanjem oduvijek najavljivao podne, budio ga i u zoru poput pijetlova, a tijekom mrkle noći bi ga dovodio i do željenog cilja uglavnom u zajedničkim putovanjima.

Magarac je bio najpogodnija i najizdržljivija domaća životinja, strpljivi i osvjedočeni čovjekov prijatelj. Magarci su danas rijetkost u Hercegovini, a starije generacije sa sjetom pričaju o njima. Magarac je jedan od simbola Hercegovine, a danas djeca nažalost više i ne znaju kako izgleda magarac.

NASTANAK PASMINE

Prema svim relevantni pokazateljima, procjena je da potiče iz grupe primitivnih pasmina. Magarci su prvi put pripitomljeni prije 5.000 godina u isto vrijeme kao konji i naselili se širom svijeta. Danas se Hercegovački magarac nalazi na spisku izrazito ugroženih vrsta.

OPIS PASMINE

Karakterizira ih visina od oko 97 cm, dužina trupa 107-110 cm i opseg prsa oko 113-115 cm. Mali su i sitni, crni ili sivi, a neki i smeđi. Najmasovnije je uzgajan u Hercegovini, planinskim vrletima i na kamenjarskim prostorima Hercegovine. Magarac je inteligentna životinja. Smatra se da ima nevjerojatnu memoriju i da može prepoznati područja gdje je boravio, kao i druge magarce s kojima je bio u grupi nakon dužeg perioda. Prosječan životni vijek mu je 27 godina, a zabilježeni su čak slučajevi i da živi 50 godina.

Izvor: hercegovina.info, Prof. dr Vedad Šakić, Prof. dr Velija Katica, Jasmin Katica, dipl.vet”Autohtone vrste domaćih životinja u Bosni i Hercegovini”

 

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti