Posljednjih nekoliko godina, borovnica spada među najprofitabilnije voćarske kulture. Veoma je zahtjevna kada je u pitanju reakcija zemljišta, odnosno kisela pH reakcija. Supružnici, Jasmina i Nazif Čivić iz Voljevice kod Bratunca, na svom plodnom imanju na samoj lijevoj obali rijeke Drine, uzgajaju je na površini od 10 dunuma.
Prije pet godina godine ovdje su zasadili 4.000 sadnica borovnice, američke sorte Duke. Nabavljali su ih tada po cijeni od sedam maraka. Ovo je inače najpopularnija rana sorta američke viskožbunaste borovnice na našem području. Cvjeta kasno pa izbjegne opasnosti od mrazeva, a na berbu prispijeva rano.
Radna snaga
U moderan sistem navodnjavanja i ostalo uređenje plantaže uložili su velika sredstva, no sve se isplatilo jer su sada među pet najuspješniji proizvođača ovog voća u Podrinju i šire.
“Borovnice, kao i svaka kulturna biljka zahtijevaju mnogo posla i radne snage, što je na ovim prostorima glavni problem, a posebno u jeku berbe, kada plod treba ubrati na vrijeme. Vrijeme berba ove američke sorte poklapa se s berbom maline i šumske borovnice na ovim prostorima te je uz dobru dnevnicu, hranu i prijevoz, teško je naći berače i potrefiti lijepo vrijeme za berbu”, ističe Nazif.
Iako je po planinskim vrletima teže brati šumsku, nego na čistoj livadi, sjedeći ubirati krupniju borovnicu i zaraditi dnevnicu od 100 marka, mnogi berači radije idu u šumu. U prirodi, oni iskusniji uberu više od 10 kilograma šumske borovnice i odmah je prodaju po cijeni od 15 do 20 maraka po kilogramu.
Osim radne snage, proizvođači se suočavaju i problemom prodaje svojih plodova, odnosno ucjenama otkupljivača zbog dužine transporta od plantaže do kupca.
“Elem, muka ih uzgajati, ubrati, a još veća muka prodati”, žali se Čivić.
Borovnica postala najprofitabilnija voćarska kultura – kako se sadi?
Ove godine, vlastitim sredstvima, ova proizvođač planira izgraditi mini hladnjaču. Sorta koju uzgaja inače je veoma rodna, plodovi su krupni i kvalitetni. Dobra je i za svježu konzumaciju kao i prerađivanje. Prilagođena je i mehaniziranoj berbi.
“Po ovogodišnjem kvalitetnom rodu, planiram ubrati više od tri tone borovnice. U Bosni i Hercegovini malo je otkupljivača pitome borovnice, a nemam pravo na poticajna sredstva od Vlade Republike Srpske”, kaže on.
Malo proizvođača
Od ranog proljeća Jasmina i Nazif počinju potragu za kupcem njihovih proizvoda. Prije nekoliko godina imali su pouzdanog partnera iz Visokog, dok su lani borovnice vozili u Brčko. Ove godine imaju dogovor s kupcem iz Živinica, ali još nisu uskladili cijenu, a sami moraju robu dostaviti do kupca.
Nažalost, kaže Čivić malo je zainteresiranih za proizvodnju američke sorte borovnice u Podrinju i šire, jer mnogi ne mogu priuštiti sredstva za formiranje plantaža, koje iziskuju velika ulaganja i trud.
“Da ih ima više mogli bi se udružiti, steći pravo na poticaj i aplicirati za donaciju podizanja plantaža i za protugradnu zaštitu, kao što su mreže, koje su neophodne na plantažama”, zaključuje Čivić.
Izvor: Agroklub.ba
