Federalno ministarstvo rada i socijalne politike kroz novo zakonsko rješenje o mirovinskom i invalidskom osiguranju želi poboljšati materijalni status umirovljenika, dok paketom zakona iz područja radnog zakonodavstva nastoji unijeti prijeko potrebne promjene u tržište rada, a koje će se onda reflektirati i na stabilnost mirovinskog sustava. O potrebi promjene dovoljno govori podatak kako smo u studenom imali 462.491 korisnika mirovina, dok je broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. listopada 2025. godine iznosio 547.520. Odnos je dakle 1,2:1, što je pak daleko od odnosa koji bi bio održiv, a to je 2:1. Samo ovaj podatak govori kako Federacija treba duboke promjene u svojem tržištu rada s ciljem da što veći broj ljudi, a onda da se iz doprinosa, sukladno mehanizmu međugeneracijske solidarnosti, osigurava isplata i vidljivo većih mirovina za trenutačne korisnike. Resorni ministar Adnan Delić nedavno je najavio velike promjene u sektoru radnog zakonodavstva. Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih je prvi korak kojim se predlaže uvođenje jasne razlike između aktivnih i pasivnih tražilaca posla, a što dovodi do jasnijih i točnijih evidencija i direktno utječe na smanjenje fiktivnih prijava na evidenciji nezaposlenih.
To ujedno izravno omogućuje učinkovitije mjere aktivnih politika zapošljavanja, pa samim tim i preciznije usmjeravanje proračunskih sredstava. Ovaj Zakon ujedno udara i na sivu ekonomiju. Znate li koliko radnika radi na crno? Oko 25% radno sposobnih. Znate li koliko se izgubi godišnje doprinosa? Oko 500 milijuna maraka, naglasio je Delić tijekom sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH ovoga ljeta. Istodobno, novi zakon o radu, koji je u pripremi, ima za cilj modernizaciju odnosa iz radno – pravnog statusa, učinkovitiju prijavu i zaštitu radnika, posebno u fleksibilnim i atipičnim oblicima zapošljavanja. Time se, pojasnio je, jača formalno tržište rada i nastoji se osigurati da su radna mjesta poželjna, sigurna i održiva jer nove generacije mladih nisu zainteresirane za posao koji ne ispunjava ove uvjete. A samim tim i nastoje sve ono što mi ne nudimo pronaći na stranim tržištima rada.Zakon o zapošljavanju stranaca ne donosi ništa spektakularno, ali uvodi mehanizme kojima se uvoz deficitarne radne snage stavlja u funkciju očuvanja tržišta rada. -Važno je naglasiti; nije cilj uvoziti kvalificiranu radnu snagu, već onu za deficitarne i niskoakumulativne sektore; građevinu, preradu, usluge. Ovaj mehanizam nam ne ne smije biti temelj, nego samo dodatak. Sredstvo da ne potonemo, a ne oslonac razvoja, dodao je Delić.
