Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv 15 osoba zbog krijumčarenja zlata iz Turske. Zlato završavalo u zlatarnama diljem BiH.
Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv ukupno 15 osoba u aferi “Zlato”, a Sud BiH ju je u međuvremenu i potvrdio. Optuženi se terete da su u razdoblju od 2018. do 2019. godine djelovali kao organizirana skupina koja je u više navrata krijumčarila i rasturala neocarinjenu robu od plemenitih metala porijeklom iz Turske u različite gradove Bosne i Hercegovine.
Optužnica obuhvaća kaznena djela: Organiziranje grupe za krijumčarenje (čl. 215. KZ BiH), Krijumčarenje (čl. 214. KZ BiH), Nedozvoljena trgovina zlatom (čl. 266. KZ FBiH) i Povreda službenog pečata (čl. 366. KZ FBiH).
Akcija kodnog naziva “Zlatni karat” provedena je u ožujku 2019. godine, kada su pripadnici SIPA-e uhitili 30 osoba. Optužnica je podignuta šest godina kasnije.
Tko su optuženi?
Među optuženima su Ćemal Prašović zv. „Brzi“, Ibrahim Nuray, Sadija Hajdarević, Benjamin Džebić zv. „Benjo“, Sanela Kljuvić, Zlatan Sokolović, Nedim Starčević, Emir Gačanin zv. „Čarli“, Miralem Nazdrajić, Eldin Kurević zv. „Eki“, Emir Beširević, Smail Saračević zv. „Pajo“, Alen Bradarić, Munib Kahrović i Semir Goretić.
Optuženima je predloženo trajno oduzimanje protupravno stečene koristi u iznosu od 251.177,11 KM, 9.495 eura, 200 švicarskih franaka, 5.420 kuna, zlatne poluge od 50 grama, te robe od plemenitih metala ukupne mase oko 174 kilograma.
Organizacija i način krijumčarenja
Prema navodima optužnice, Ćemal Prašović je bio organizator grupe koja je dogovarala nabavu i krijumčarenje zlata i srebra iz Republike Turske. Robu su prevozili preko granice bez carinske prijave, najčešće putem vozača Nuray Ibrahima, zaposlenog u turskoj prijevozničkoj tvrtki na relaciji Istanbul – Sarajevo.
Njegova nevjenčana supruga Sadija Hajdarević telefonski je Prašoviću javljala podatke o kretanju pošiljki. Nakon preuzimanja robe u BiH, Prašović ju je predavao zlatarima u Sarajevu, Gračanici, Doboju, Mostaru, Bihaću i Tešnju, koji su je potom rasturali na tržištu i prodavali kupcima za gotovinu ili lomljeno zlato.
Među radnjama koje se spominju su „Kljuvić“, „SNS Silver Star“, „EKI“, „Baros“, „Zlatar“, „K&M Shop“ i „Cirkon“.
Uloga optuženih zlatara
Sanela Kljuvić, vlasnica više zlatarskih radnji, i njezini zaposlenici Benjamin Džebić, Zlatan Sokolović i Nedim Starčević, nabavljali su krijumčarenu robu i plasirali je kupcima.
Emir Gačanin, zaposlen u Policijskoj upravi Konjic, prema optužnici je izvan službe sudjelovao u preuzimanju i prodaji zlata.
Munib Kahrović, vlasnik više sarajevskih radnji („Zlatar“, „Kahrowski“, „K&M Shop“), optužen je da je držao i prodavao neocarinjenu robu pronađenu tijekom pretresa u količini većoj od 28 kilograma.
Semir Goretić, vlasnik trgovine „Cirkon“ u Bihaću, također je optužen da je prodavao zlato bez prijave i dokumentacije o porijeklu.
Šteta za državni proračun
Prema Tužiteljstvu, skupina je svjesno izbjegavala carinske i porezne obveze, postupajući suprotno Zakonu o carinskoj politici BiH i Zakonu o PDV-u, čime je nanesena značajna šteta proračunu BiH.
U optužnici se ističe kako su svi članovi grupe djelovali svjesno i voljno, s jasnom namjerom stjecanja protupravne imovinske koristi kroz ilegalnu trgovinu plemenitim metalima, prenosi Raport.
