Iz Registra novčanih kazni, koji se vodi na razini institucija BiH, zbog zastarjelosti je za šest i pol godina izbrisano oko 42 milijuna KM kazni, što dovodi u pitanje svrhu inspekcijskog nadzora, ali rezultira i gubitkom prihoda.
Ovu neefikasnost u naplati kazni i niz drugih problema detektirao je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u svom novom izvješću.
Revizija je, kako su naveli, provedena s ciljem da se utvrdi jesu li su institucije BiH osigurale osnovne pretpostavke za efikasan inspekcijski nadzor. Nalazi revizije ukazali su kako nisu, prenosi Faktor.ba.
Prema podacima IDDEEA-e, u posljednjih šest i pol godina, po osnovu zastarjelosti iz Registra novčanih kazni izbrisano je više od 38.000 novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom, koje su izdale institucije BiH u iznosu većem od 42 milijuna KM.
Činjenica je kako se većina tih kazni odnosi na kazne Uprave za neizravno oporezivanje BiH gdje je rok zastare deset godina, ali prema iskustvu, većina će ih ostati nenaplaćena.
Ukupan dug prema institucijama BiH, po neplaćenim novčanim kaznama u razdoblju od četiri godine, iznosi oko 10,5 milijuna KM, kojima prijeti mogućnost zastare i brisanja iz registra. Ovo, pored toga što dovodi u pitanje svrhu inspekcijskog nadzora, u značajnoj mjeri onemogućava punjenje proračuna. Ako kažnjeni ima mogućnost da ne plati kaznu, poruka koja se na taj način šalje drugim subjektima nadzora je vrlo negativna i u jednom dijelu obesmišljava samo izdavanje kazne, ukazali su revozori.
Osim toga, problem je što u institucijama BiH nisu jasno definirane nadležnosti inspekcija niti postoji efikasna koordinacija između inspekcija pa zaposleni ni ne znaju koje sve inspekcije djeluju u institucijama. Unatoč tome, institucije ni Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nisu poduzimali ništa kako bi otklonili ove probleme.
Nadalje, ukazano je kako Inspekcija Ministarstva komunikacija i prometa nema jasno defininirane nadležnosti kontroliranja primjene dva važna podzakonska propisa koja se tiču postupka certificiranja vozila i homologacije.
Među najvažnijim nalazima revizori su naveli i to kako inspekcije nemaju čak ni sveobuhvatne evidencije, a rezultat toga je da ne znaju točan broj subjekata koje bi trebale nadzirati.
Nedostatak potpunih evidencija subjekata nadzora može dovesti do nejednakog tretmana u smislu da određeni subjekti budu predmet inspekcijskog nadzora više puta dok drugi mogu ostati bez nadzora, upozorili su iz Ureda za reviziju.
Dodatni problem je što se može dogoditi da neki koji prikupljaju i obrađuju osobne podatke građana suprotno zakonskim odredbama, ili neke tvrtke i pojedinci koji prevoze robu i putnike suprotno propisima, ostanu izvan kontrole jer ih inspekcija nema u evidencijama.
