Ako se ne bude odmah stvorila platforma za rast zaposlenosti, prema simulaciji koju su za potrebe Vlade Federacije BiH napravili stručnjaci Instituta za napredne studije u Beču, broj umirovljenika do 2025. godine prešao bi brojku od pola milijuna ljudi, piše Večernji list BiH.
Ako se nešto žurno ne promijeni u rastu zaposlenosti, odnos broja umirovljenika i radnika bio bi, prema njihovu izračunu, jedan umirovljenik prema 0,9 radnika. To u prijevodu znači definitivni financijski kolaps mirovinskog fonda, a time i entiteta i kompletne države. Prosječan broj umirovljenika u 2012. godini je iznosio 377.975, u 2013. godini 385.181, a na kraju 2014. godine 392.265.
Povećanje mirovina
U razdoblju od 2008. do 2013. godine, pokazalo je istraživanje Instituta za suvremene studije u Beču, broj umirovljenika kontinuirano je rastao po prosječnoj stopi od 2,9 posto godišnje. Ako bi se dogodilo porezno rasterećenje gospodarstva, ukinuli razni parafiskalni nameti i stvorio bolji ambijent za investiranje i lakše otvaranje tvrtki, prema izračunu stručnjaka, na jednog umirovljenika došlo bi 1,25 radnika. Samo dugoročno i stabilno povećanje zaposlenosti može doprinijeti stabilizaciji fonda mirovinskog osiguranja i povećanju prosječnih mirovina. Projekcije rasta broja umirovljenika pozivaju na hitne reformske korake.
“Rasterećenje rada i povećanje broja radnih mjesta predstavlja najracionalniju reformu i najveći doprinos stabilizaciji mirovinskog fonda. Ovakav pristup bi ujedno predstavljao i temelj za strategiju održivosti, i uz dodatne mjere bi osigurao dugoročnu stabilnost MIO fonda. Također, na ovaj način moguće je smanjiti rizik od siromaštva umirovljenika, kao i povećati učinkovitost u naplati. Manje opterećenje rada podrazumijeva veći oportunitetni trošak izbjegavanja plaćanja”, stoji u dokumentu pod nazivom “Prijedlozi za rasterećenje gospodarstva u Federaciji BiH” koji je naručila federalna Vlada.
Siva ekonomija
Koristeći se informacijama prikupljenim u realnom gospodarskom sektoru, autori ove studije, u koju je bio uključen i spomenuti Institut za suvremene studije u Beču, ističu kako je potrebno nižim poreznim opterećenjima stimulirati gospodarstvenike da svojim potezima ne podržavaju rast sive ekonomije, odnosno da uplaćuju doprinose za svoje radnike. U gospodarskom životu BiH i FBiH, prema njihovoj ocjeni, prisutna su tri načina utaja u području rada. Prvi način je kada poslodavci uopće ne prijavljuju radnike (“rad na crno”). U tom slučaju radi se o utajama cjelokupnog iznosa obveza po osnovi isplaćenih plaća. Drugi način je kada poslodavci prijavljuju radnike na zakonski minimalne plaće, a razliku do pune plaće isplaćuju “na ruke” (“rad na sivo”).
Treći način utaja u području rada je najbenigniji, a sastoji se u sniženju plaća uz maksimalno zakonsko povećanje naknada koje nemaju karakter plaća – topli obrok, troškovi prijevoza, regres i sl., koje nisu oporezovane.
“S obzirom na stimulativne stope oporezivanja rada koje predlažemo, može se očekivati da značajan broj gospodarstvenika neće imati potrebe prikrivati isplatu plaća, a time i obveze koje slijede po osnovi plaća. U slučaju značajnijeg smanjenja opterećenja zarada, došlo bi do povećanja porezne discipline što bi dodatno smanjilo sivu ekonomiju i rezultiralo dodatnim javnim prihodima”, poručuju ekonomski stručnjaci.
