U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak Glavna podružnica Tuzla i Franjevačkog samostana u Tuzli sinoć je Umjetničkoj galeriji Kristian Kreković predstavljena knjiga Bosanski križ, nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti autora Ivana Lovrenovića. Uz predstavljanje, prikazana je i prigodna izložba fotografija Josipa Lovrenovića.
U samostanskoj galeriji, brojnu publiku pozdravio je domaćin i predsjednik HKD Napredak Ivica Kovačević, koji je izrazio veliko zadovoljstvo i čast što su ugostili jednog od najvećih bh pisaca. Zatim su o knjizi govorili, svaki iz svojega gledišta, Enes Škrgo, urednik knjige Bosanski križ, fra Franjo Ninić, Ivan Lovrenović, Josip Lovrenović i fra Ivan Šarčević.
Prisutnima se obratila gospođa Snježana Köpruner, nadahnutim riječima objasnivši svoju zainteresiranost za podržavanje kulturnih projekata koji na autentičan način proučavaju i afirmiraju kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i aspekte povijesnoga i kulturnog identiteta ove zemlje.
Knjiga je objavljena u izdanju travničke kuće „Dram radosti“ koju je osnovala Snježana Köpruner, vlasnica GS Tvornice strojeva Travnik. Gospođa Köpruner podržala je i prethodni, vrlo zahtjevan projekt istraživanja, evidentiranja i fotografiranja brojnih grobljanskih lokacija na kojima se nalaze stari bosanski križevi.
Autor Ivan Lovrenović naglasio je tijekom svog govora, kako križevi prikazani u knjizi iako mali i ograničeni prostorom, za njega predstavljaju veličinu i ogroman značaj za kulturno – povijesno naslijeđe naše zemlje.
“Fenomen ovih spomenika mene opsjeda od mojih đačkih i studentskih dana, dok još o tome nisam znao ništa, ali sam očima pratio ovu vrstu spomenika, na svom malom zavičajnom groblju u Mrkonjić gradu i oči su se čudile, a um o tome još nije znao ništa. Kada bi vjernici dolazili na groblje nekom svome ili na Dušni dan nerijetko bi ostatak svijeća zapalili tim grobovima jer njima odavno niko njihov nema zapaliti. Kasnije sam shvatio da taj fenomen nije samo bosansko – hercegovački i ono bitnije, radi se o izrazito manjinskom fenomenu što donosi zaključak da je vrijedno. Tek po manjinskome, u ljudskom i kulturnom smislu mi smo ljudi”, kazao je autor Ivan Lovrenović.
Josip Lovrenović kazao je kako je fotografiranje započeo još u studentskim danima, kada još ništa nije znao o formama, oblicima, niti porijeklu spomenika.
“Ovi spomenici nikako ne smiju biti eksces ili nešto nama nepripadajuće. Snažna autentična forma likovnih sadržaja skoro da uopće nije obrađivana u našim naučnim disciplinama, zbog toga su mnoge zaklonjene novim oblicima modernog doba. Križevi zaslužuju svoje mjesto u modernoj kulturnoj povijesti”, dodaje Josip Lovrenović.
Fra Franjo Ninić preporučio je knjigu i naglasio kako rukopis Ivana Lovrenovića najviše naglašava pasus s kojim započinje, ali i završava knjigu a to je da “Kamenje govori”.
Fra Ivan Šarčević naglasio je da je ova knjiga kulturno – povijesni priručnik Bosne i Hercegovine i da predstavlja protest i pobunu protiv razarajuće desakralizacije u Bosni i Hercegovini.
