Pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima mogla bi predstavljati izazove za kineske brendove brze mode, naročito za jeftine brendove namijenjene generaciji Z, poput Sheina i Temu. Trump je nedavno na svom društvenom mrežnom profilu “Truth Social” najavio uvođenje dodatnih 10 posto carine na kineske proizvode, uz sve postojeće tarife koje planira, navodeći da su ove mjere odgovor na “ogromne količine droge, posebno fentanila”, koje Kina šalje u SAD, prenose Nezavisne.
Tijekom prvog mandata (2016.-2020.), Trump je implementirao protekcionističku politiku, uključujući 25 posto carine na kinesku robu u vrijednosti od 50 milijardi dolara, što je dovelo do trgovinskog rata s Kinom. U svojoj kampanji ove godine, Trump je izjavio da će uvesti carine od 60 posto ili više na kineske proizvode.
Na Trumpove najave reagirao je glasnogovornik kineskog veleposlanstva Liu Pengju, koji je istaknuo da “nitko neće pobijediti u trgovinskom ili tarifnom ratu”.
Izvještaj Nacionalne maloprodajne federacije (NRF) od 4. studenog procjenjuje da bi američki potrošači mogli izgubiti između 46 i 78 milijardi dolara godišnje u kupovnoj moći. Ako Trump uvede univerzalnu carinu od 10 posto na sav uvoz, uz dodatnih 60 do 100 posto na robu iz Kine, cijene odjeće mogle bi porasti između 12,5 i 20,6 posto, navodi NRF. Potrošači bi mogli smanjiti potrošnju na odjeću do 33 posto, predviđa izvještaj.
Jeffrey Tauson, osnivač maloprodajne konzultantske firme “TechMoat Consulting”, izjavio je da su Shein i Temu popularni u SAD-u zbog niskih cijena, ali da će se potrošači vjerojatno suočiti s porastom cijena, osim ako se lanci opskrbe ne prilagode, što nije izgledno.
S druge strane, Jacob Cook, izvršni direktor e-trgovinske konzultantske firme WPIC Marketing + Technologies, ističe da će Temu ostati konkurentan u pogledu cijena zahvaljujući nižim trgovinskim maržama i pristupu jeftinim kineskim izvorima, čak i ako dođe do uvođenja carina.
Shein, poznat po masovnoj proizvodnji odjeće, suočava se s kritikama zbog loših radnih uvjeta i istraga koje su pokazale da njegovi proizvodi sadrže štetne tvari. Također, zakon o trgovini, poznat kao “de minimis”, omogućava uvoznicima da izbjegnu plaćanje uvoznih naknada za pošiljke manje od 800 dolara ako direktno idu potrošačima, navodi “Telegraf”.
