U Vladi Federacije BiH tražit će se primjena istog načela kao u Vijeću ministara BiH gdje ni jedna odluka ne može proći ovo tijelo izvršne vlasti ako najmanje jedan ministar ne podigne ruku za nju
Na pretposljednjoj sjednici federalne Vlade bošnjački ministri su iskoristili mogućnost i nadglasali hrvatske kolege u pitanju vezanom uz braniteljske probleme. Unatoč inzistiranju hrvatskih kolega da se ne ide u nadglasavanje i da se postigne dogovor, prijedlog je stavljen na glasovanje i prihvaćen je, doznaje “Večernji list”.
Iznimka i pravilo
Prvi put se to dogodilo nakon dužeg vremena ‘harmonije’ federalnih partnera, saveza HDZ-a i SDA, kojima su se priključile i kolege iz Saveza za bolju budućnost (SBB). Ovaj slučaj, iako se nije radilo o epohalno važnoj odluci, potvrdio je potrebu izmjene propisa vezanih uz rad i odlučivanja federalne Vlade, dok se ne postignu sveobuhvatnije strukturne reforme vezane uz izvršnu vlast. Hrvatski su ministri, od početka rada ove Vlade, najavili da će inzistirati, a uskoro se treba očekivati donošenje izmjena Zakona o Vladi i poslovnika o radu Vlade Federacije BiH. Naime, tim bi se dokumentom, kao privremena mjera, barem u ovome mandatu, onemogućila praksa nadglasavanja uvođenjem mini-nacionalnog veta. Naime, prema prijedlogu dužnosnika iz stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), da bi bilo koja odluka Vlade mogla stupiti na snagu, morala bi se osigurati i potpora hrvatskih ministara. U Vijeću ministara BiH ni jedna odluka ne može proći ovo tijelo izvršne vlasti ako najmanje jedan ministar iz reda konstitutivnih naroda ne podigne ruku za nju. A na sličan bi se način stvari uredile i u Federaciji BiH. No, s obzirom na to da u Vijeću ministara, primjerice, Hrvati imaju tri ministra, a u Federaciji BiH petoricu, onda bi vjerojatno za donošenje valjane odluke trebalo dobiti suglasnost najmanje dvojice. No, ti će detalji ostati pregovaračima o izmjenama Zakona o Vladi. Sve ove mehanizme zaštite od nadglasavanja odmah se pokušava iz Sarajeva tumačiti kao opstrukcije, no do sada se u praksi pokazalo kako se odluke koje neće imati rok trajanja puno lakše donose kompromisom, nego, pak, “na mišiće” jer se kasnije sve mogu preispitivati u proceduri proglašavanja vitalnog nacionalnog interesa, što cijeli proces nemjerljivo više usporava.
Narušeni odnosi
Odlučivanje u FBiH bilo je neusporedivo plodonosnije dok bivši visoki međunarodni predstavnik Wolfgang Petritsch nije odredbe o konstitutivnosti svih naroda na krajnje diskriminirajući način primijenio na malobronjijim narodima. Umjesto pariteta u broju ministarstava, koji je vrijedio do 2002. godine, Hrvati su dobili manjinsku poziciju u odnosu na Bošnjake. To je dovelo do zaostajanja FBiH, produbljivanja krize i narušavanja odnosa između Hrvata i Bošnjaka. Izmjena zakona kojom bi se odbacila mogućnost nadglasavanja Hrvata, bila bi korak u pravome smjeru povratka povjerenja između naroda, važnom za ozbiljnije reforme.
