Mjere zaštite
– Imamo potporu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca i svih srpskih ministara, ali ne i ostalih – naveo je Pašalić, napominjući kako je uvijek izgovor Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. – Ne tražimo da se potpuno zabrani uvoz mesa, nego da se donesu određene mjere kako bi se uvoz obeshrabrio, a da se kupuje od naših domaćih proizvođača – poručuje ministar Pašalić koji, kako tvrdi, za ovu inicijativu ima potporu i farmera iz Federacije BiH. Inicijativa o ograničenju uvoza mesa iz inozemstva na dnevnom je redu gotovo svake godine, i to baš u vrijeme ljetnih odmora, kada je potrošnja mesa i najveća tijekom godine. I prošle godine ovakva inicijativa upućena je u Vijeće ministara BiH, ali joj se protive mesoprerađivači koji jeftino uvozno meso kupuju radi proizvodnje široke palete mesnih prerađevina. Uprava za neizravno oporezivanje BiH objavila je podatak kako je lani u BiH ukupno uvezeno 35,743.948 kilograma mesa i mesnih prerađevina vrijednih 176,444.801 KM (oko 90 milijuna eura), što je gotovo sedam puta više od izvoza. S druge strane, iz BiH je izvezeno 6,888.786 kilograma mesa i mesnih prerađevina vrijednih 28,502.478 KM. Potrošači, s druge strane, postavljaju pitanje o kvaliteti mesa iz uvoza, odakle dolazi, koliko je staro, je li svježe, zamrznuto… U strategiji razvoja poljoprivredne proizvodnje koja je urađena za razdoblje od 2018. do 2021. godine spominje se podatak kako je potrebno smanjiti stalni trend stočarske proizvodnje. U njoj se konstatira kako je ukupnu proizvodnju mesa u BiH teško pouzdano utvrditi zbog nepostojanja točnih podataka, osobito u duljem razdoblju, s obzirom na to da se ona ne može poistovjetiti s brojem zaklanih životinja u klaonicama, korigiranim za razliku broja uvezenih i izvezenih živih životinja.
