Bosna i Hercegovina već godinama muku muči s negativnim prirodnim prirastom. Loša socijalna slika u državi, nemogućnost zapošljavanja te odlazak mladih samo su neki od razloga zašto se mladi sve teže i rjeđe odlučuju za roditeljstvo.
S druge strane, svakodnevica puna stresa i loših životnih navika odnosi sve više života, piše Večernji list BiH.
Negativan skor
Iako Agencija za statistiku BiH još uvijek nije objavila podatke o stopi nataliteta za prosinac prošle godine, sasvim je sigurno kako će i 2016. godina imati negativnu bilancu. U prvih 11 mjeseci 2016. rođeno je 17.326 djece, ali je umrlo 18.830 osoba, što nam donosi već desetu godinu zaredom negativnu stopu prirodnog prirasta. Slična je bila i 2015. godina, kao i mnoge prijašnje. Stručnjaci upozoravaju kako će se mnogo toga trebati promijeniti kako bi došlo do korekcije ovoga stanja. Ljudi će morati mijenjati mnoge životne navike kako bi se životni vijek produljio u BiH. Prema posljednjim podacima, u Federaciji duhan konzumira 44,1 posto ljudi. Njih 21,2 posto ima problema s prekomjernom tjelesnom težinom, a 28,8 posto građana redovito konzumira alkohol. Treba napomenuti kako isti podaci govore da je manje od 25 posto ljudi tjelesno aktivno. – Mijenjanje ovih podataka zahtijeva korjenite promjene u našem načinu života. Moramo voditi više brige o svome zdravlju, svemu onome što radimo, a što ima negativne posljedice za naš organizam. Potrebno je i više edukacije – poručili su stručnjaci. S druge strane, i država će morati mijenjati dosta toga kako bi ljudima osigurala zdravije životno okruženje.
Analize pokazuju kako se na komunalnim deponijima odlaže 55 posto potencijalno infektivnog otpada, 23 posto kemijskog i čak 20 posto farmaceutskog otpada iz zdravstvenih ustanova.
Dugoročne posljedice
– Samo možete zamisliti kakve ovo ima dugoročne posljedice za zdravlje ljudi. U BiH se još uvijek ne razmišlja o ovim posljedicama jer su svi planovi institucija uglavnom usmjereni prema tome kako financijski preživjeti tekuću godinu – zaključuju naši sugovornici.
Sličan problem imaju i susjedne zemlje. Nešto viši životni standard ljudi u tim državama ipak nije osigurao uvjete za promjenu načina života nabolje te uvođenje zdravih životnih navika u svakodnevicu.
To nam govori kako se u BiH o ovome pitanju ne mogu očekivati neke velike promjene u skoroj budućnosti. Sve glasnije se čuju zahtjevi pojedinih organizacija da se više napora i sredstava uloži u kampanje koje će ljudima skrenuti pozornost na ove probleme i natjerati ih da razmišljaju o posljedicama koje mogu imati zbog nezdravog načina življenja.
