SDP, čiji je šef Nermin Nikšić potpisao sporazum s čelnikom HDZ-a Draganom Čovićem, snosi veliku odgovornost za otvaranje novih hrvatsko-bošnjačkih odnosa
Najveća bošnjačka stranka u BiH, Stranka demokratske akcije (SDA), uspjela je u jednome. Svojom je agresivnom kampanjom, proglasivši izdajnicima političke protivnike među Bošnjacima koji su izrazili spremnost s vodećim hrvatskim strankama uspostaviti vlast, uspjeli ih je pokolebati i vratiti u isti rov iz kojega se ponovno dvije strane promatraju s udaljenosti nacionalnog puškometa, piše Večernji list BiH.
Šestog travnja istekao je rok za uspostavu vlade hrvatsko-bošnjačkoga entiteta Federacije BiH oko čega su načelni dogovor s HDZ-om BiH postigle stranke probošnjačke osmorke što ih predvodi vrlo heterogena grupacija koju čine Socijaldemokratska partija, konzervativni Narod i pravda, te prograđanska Naša stranka, kao i niz drugih manjih stranaka koje su ionako nastale iz krila SDA. Ova je grupacija dopustila da im SDA koristeći metode duboke države ukrade nekoliko mandata u Domu naroda, gornjem domu parlamenta u Federaciji BiH u kojega se izaslanici biraju po nacionalnom ključu.
To je bilo dovoljno da SDA stekne stratešku prednost i izabere svog potpredsjednika entiteta bez čije suglasnosti nije moguće prijedlog federalne Vlade uputiti u proceduru Zastupničkom domu na potvrđivanje. Sada je cijeli proces zastao i čeka se reakcija visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta kojega također SDA gotovo svakodnevno proziva da je narušio “građansko načelo” intervencijom od 2. listopada prošle godine kada je tek povećao broj izaslanika u svakome klubu Doma naroda, hrvatskom, srpskom i bošnjačkom, sa 17 koliko je nekada bilo na 23 koji odlučuju o izboru predsjednika Federacije BiH i dvoje dopredsjednika.
A u pravilu je dosad predsjednik bio Hrvat, Bošnjak je entitetski premijer, a Srbin pak na čelu Zastupničkog doma kako bi se zadovoljile temeljne odredbe koje zemlja baštini još od ZAVNOBIH-a, prve Jugoslavije, pa čak i od vremena austrougarske uprave. SDA je sada ujedinio osmorku u zahtjevima te se radi pritisak da odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta mora voditi daljem slabljenju uloge naroda, ponajprije unutar Doma naroda Federacije BiH. Što je apsurdno jer se pokušava umanjiti utjecaj Doma koji reprezentira volju triju konstitutivnih naroda, te potrebnih većina za izbor predsjednika Federacije BiH, odnosno imenovanje Vlade Federacije BiH.
Naime, inzistira se da je zajedno s aktualnom predsjednicom Federacije BiH Lidijom Bradarom dovoljan potpis samo jednoga potpredsjednika za potvrdu vlade i njezino predlaganje Zastupničkom domu na potvrdu. Praktično sada potpredsjednik Refik Lendo iz SDA, inače ratni general Armije BiH poznat po tome što ga se smatra odgovornim za početak hrvatsko-bošnjačkog rata na području Novog Travnika, drži cijelu Federaciju BiH u blokadi. Njega bi se zaobišlo, tako traže bošnjačke stranke, da bude dovoljan samo još jedan potpis uz onaj Lidije Bradare, a to je Igora Stojanovića iz SDP-a, za potvrdu vlade. No, to otvara dugoročnu opasnost da već nakon sljedećih izbora 2026., neovisno o tome koliko primjerice Hrvat kao predsjednik Federacije BiH bude imao potporu u klubu Doma naroda, bude zaobiđen, te bošnjačke stranke u Zastupničkom domu izaberu vladu potpuno ignorirajući volju Hrvata. Istodobno, hrvatska strana inzistira da Schmidtova odluka bude takva da – ili sveobuhvatno razriješi fenomen preglasavanja Hrvata s marionetom Željkom Komšićem te spriječi ponavljanje izbora lažnih Hrvata u Domu naroda ili pak bude jednokratna tako da se SDA izbjegne kao “partner”. To ponajprije jer je od 2016., kada su objavljeni rezultati popisa pučanstva, a zatim i donesena presuda o hercegbosanskoj “šestorki” 2017., ova najveća bošnjačka stranka započela kampanju mržnje i sijanja straha prema Hrvatima proglašavajući ih izdajnicima, UZP-ovcima… te tako teško zagadila i odnose sa Zagrebom.
Na takav način promatraju se svi potezi Hrvata u BiH jer je stvoren narativ da su oni neprijateljska strana. Upravo kada se vjerovalo da bi se nakon posljednjih izbora s osmorkom mogli početi graditi novi hrvatsko-bošnjački odnosi kako bi se stvorila jedinstvena fronta prema srpskoj politici koja svakodnevno zagovara podjelu zemlje i zaustavljanje euroatlantskih integracija, iz političkog Sarajeva ponovno uskrsavaju politike unitarizma i dominacije.
Jednako opasne kao i one srpskog separatizma. Ključno je hoće li međunarodna zajednica, od koje se očekuje razrješenje ovoga čvora, prepoznati opasnosti nove unitarizacije entiteta FBiH, odnosno pojednostavljivanja rješenja na štetu Hrvata.
Izvor: Zoran Krešić, Večernji list
