Utorak, 5 srpnja, 2022

Rasprava u EU o BiH dovela do zaključka: Glavni problem je bojkotiranje institucija i stari diskriminatorni izborni zakon

Pročitajte i ovo

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta raspravljao je o stanju u Bosni i Hercegovini.

U najavi rasprave istaknuta je ocjena je da institucije sporo rade na procesu pristupanja Europskoj uniji. Institucije su pozvane da ispune 14 ključnih prioriteta, uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u EU.

Poznat je sadržaj izvještaja kojim su članovi odbora informirani o Bosni i Hercegovini.

U izvještaju su navedene dvije ključne prepreke na EU putu BiH, secesionizam političkih elita iz RS i propast izborne reforme, prenosi Avaz.

– Prije 30 godina počeo je tragični rat u BiH, nakon tri desetljeća svjedočimo napetostima koje onemogućavaju zemlju prema euratlantskim integracijama. Prijete teritorijalnom integritetu zemlje i ustavnom poretku i jednakim pravima svih građana – rekao je Paulo Rangel, stalni izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu u Europskom parlamentu, na početku svog obraćanja.

– U ovom izvještaju istaknuli smo dva ključna problema koja su glavna prepreka u ispunjavanju 14 prioriteta:

Prvo je secesionistička retorika predstavnika političke elite u RS i njihovo povlačenje iz institucija i činjenica da ne postoji volja da se postigne sporazum o reformi izbornog zakona. Rješavanja tih problema omogućilo bi dalje reforme koje se traže u tekstu.

Zato u nacrtu izvještaja tražimo od svih aktera da postignu sporazum o izbornom zakonu. Izbori se moraju održati prema definiranom kalendaru.

U izvještaju se također poziva da Europska Unija iskoristi sve alate koje ima na raspolaganju uključujući i ciljane sankcije protiv destabilizirajućih faktora u zemlji.

Financiranje EU pod programom “IPA 3” se mora definirati pod uvjetom da se predstavnici iz RS vrate u državne institucije. Izmjene Kaznenog zakona koji će kažnjavati negiranje genocida, to mora biti uključeno u Krivični zakon i to se ne može tolerirati.

Isto tako, Bosna i Hercegovina se mora uskladiti s europskom sigurnosnom i vanjskom politikom, a to se prije svega odnosi na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije. BiH bi mogla biti sljedeći front destabilizacije koji bi Kremlj želio otvoriti u Europi.

Ured visokog predstavnika i operacija Althea moraju i dalje raditi na održavanju mira – istakao je Rangel.

U zaključku primjedbe, Rangel je rekao da mu nije jasno zašto neki smatraju kontradiktornim poštivanje prava svih građana i postojanje konstitutivnih naroda.

Europarlamentarac iz Njemačke Dietmar Koster imao je Amandman na izvještaj koji je podnio Paulo Rangel. Koster je Amandman uložio na koncept konstitutivnih naroda.

– BiH je u dubokoj političkoj krizi, pogotovo zbog postupaka političkih predstavnika RS, ali ne bismo smjeli odustati od naše borbe za demokratskom BiH unutar Europske unije. Zato mi je drago da razgovaramo o toj zemlji, da razmatramo Izvještaj kolege Rangela.

Mislim da smo ostvarili dobru suradnju na temu Bosne i Hercegovine. Ne slažemo se oko svega, ali slažemo se oko glavnog cilja – da BiH postane funkcionalna, demokratska, mirna država unutar Europske unije.

Žao mi je što u Izvještaju spominjete koncept konstitutivnih naroda. Mi želimo da bez obzira na etničku pripadnost, svaki čovjek ima ista prava – jedan čovjek, jedan glas – kazao je Koster.

Klemen Grošelj, slovenski europarlamentarac, rekao je kako Bosna i Hercegovina zaslužuje kandidatski status za Europsku uniju.

– Ovaj Izvještaj predstavlja dobar temelj za buduće razgovore. BiH je na raskrsnici. Reforma izbornog sustava je veoma važna. Zaista mislim da BiH mora biti država svojih građana.

Jasan mi je u izvjesnom smislu pojam konstitutivnih naroda, međutim kada počnemo razgovarati s ljudima u BiH vidimo da belgijski model ima specifičnosti i neće nam moći pomoći da premostimo blokade u BiH.

Europska unija zato mora tražiti da se presude provode. Što se tiče Izbornog zakona, uredu ako postoji konsenzus, ako ne, izbori se trebaju održati prema trenutnom zakonu. Tu je i također pitanje Milorada Dodika i njegov secesionističkih tendencija.

On je istaknuo važnost povlačenja poteza kako Bosna i Hercegovina ne bi bila žarište novog sukoba.

Viola von Cramon iz Njemačke je rekla kako “znaju da je situacija u BiH vrlo osjetljiva, te da se moraju jasno imenovati krivci”.

– Stoga Zeleni pozdravljaju sankcije protiv onih koji destabiliziraju državu – kazala je Von Cramon. Dodala je kako se u Izvještaju navodi da se izbori moraju održati u predviđenom roku.

– Oni se moraju održati na slobodan i pravedan način. Moraju se bezuvjetno održati. BiH treba biti funkcionirajuća država, zato se ovim Izvještajem treba osuditi miješanje različitih ljudi u te postupke, uključujući i hrvatskog predsjednika (Zorana Milanovića op.a.), koji nije predsjednik Bosne i Hercegovine. Treba slijediti načelo kvalitete i nediskriminacije svih građana te države.

Ključan element je i uloga visokog predstavnika i treba također spriječiti Milorada Dodika na izvršavanju određenih ovlasti. Ured visokog predstavnika treba ponovo donijeti određene mjere bude li to potrebno.

Isto tako u ovom Izvještaju se podržava misija Althea i tražimo da se sprječavaju eskalacije – istakla je Von Cramon.

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko je, za razliku od Kostera, podržala je koncept konstitutivnosti naroda.

– Mislim da je vrlo važan način da se uravnoteži situacija u Bosni i Hercegovini, da se budući izbori održe uredno, da se uzme u obzir i međunarodni mirovni sporazum i da Bosna i Hercegovina bude sigurna država kao buduća zemlja kandidatkinja – rekla je Zovko.

Potom je odgovorila Kosteru.

– Što se tiče kolege iz kluba Socijalista, ja mislim, da kada ovdje govorite o konstitutivnim narodima, ovdje zadiremo u Ustav Bosne i Hercegovine, a opasno je zadirati u temelje jedne države – kazala je Zovko.

Nizozemski europarlamentarac Thijs Reuten izričito je naglasio da se, osim onoga što je spomenuto u izvještaju, mora posebno paziti na svaku naznaku negiranja genocida u Bosni i Hercegovini.

– Mislim da je to zaista važno, da mi kao parlament se zalažemo za upravo to načelo, da ne možemo dopustiti da niti sada niti u bilo kojim vidovima uređenja u BiH nitko ne može negirati genocid – rekao je Reuten.

Abcportal.info

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Najčitanije zadnjih 7 dana

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Posljednje objavljeno

U Busovači završeno snimanje filma “Amanet”: Komedija o tradiciji, ljudima na selu i prijateljstvu

Sa 60. scenom koju je danas udario načelnik Asim Mekić, u mjestu Jelinak kod Busovače, završeno je snimanje filma...
- Marketing -
- Marketing -
- Marketing -

Podcast UZOR

Pročitajte i ovo