Sve do sada znanstvenici nisu imali objašnjenja za činjenicu da se s godinama dob kada djeca ulaze u pubertet spustila do krajnjih granica. No, sada novo istraživanje sugerira kako bi glavni krivac mogao biti sastojak kojeg nalazimo u brojnim proizvodima koje svakodnevno upotrebljavamo, a koji djeluje kao okidač
Kako su i sami znanstvenici primijetili, dob u kojoj djevojčice ulaze u pubertet sve se više smanjuje, a oni, sve do sada, nisu za to imali neko dobro objašnjenje.
Potencijalni uzroci
Prema riječima pedijatrijske endokrinologinje Natalie Shaw, zahvaljujući ovom istraživanju, koje analizira moguć utjecaj kemijskih elemenata iz okoliša na mozak, napokon se može objasniti prerani ulazak u pubertet, a koji kod djevojčica počinje već s osam godina, dok je kod dječaka godinu kasnije.
I ne samo to, u kasnijoj dobi to može povećati rizik od raka dojke, dijabetesa i bolesti srca, a može utjecati i na niži rast djevojčica i dječaka. Kako je studija Harvardove T.H. Chan škole javnog zdravlja otkrila već u svibnju, 15,5 % djevojčica svoju je prvu menstruaciju dobilo prije nego su napunile 11 godina, a čak 1,4 % dobilo ju je sa samo 9 godina.
Prije ove studije kao potencijalni uzroci preuranjenog puberteta navodila se debljina, ali i prehrana, socioekonomski status i potencijalna izloženost supstancama poput ftalata a koji, poznato je, mogu poremetiti spolne hormone. Ono što je sigurno, a što tvrdi i doktorica Shaw, je da postoji veza između ranog puberteta i prekomjerne težine, no to nije jedini ‘krivac’.
Prekomjerna težina nije jedini krivac
Kako kaže, iako to igra ulogu, iz njezinog iskustva nisu samo djevojke s prekomjernom težinom prerano ulazile u pubertet, a iako vrijeme ulaska barem djelomično ovisi o genetici, ovako brza promjena ‘upućuje 100 % na čimbenike iz okoliša’. Svjesni toga, tim znanstvenika ovoga se puta usredotočio na potragu za spojem kojem su djeca mogla biti izložena tijekom odrastanja.
Nakon što su izanalizirali 10 tisuća spojeva s popisa licenciranih lijekova, kemikalija iz okoliša, ali i dodataka prehrani, pronašli su nekoliko njih koji bi itekako mogli utjecati na vrijeme sazrijevanja, a među njih spada i mošusna ambreta.
Mošusna ambreta
Riječ je o sintetskom obliku mirisa koji bi se mogao vezati za receptor vezan uz pubertet u hipotalamusu i upravo bi to moglo dovesti do otpuštanja GnRH-a, hormona uključenog u sazrijevanje spolnih organa i proizvodnju estrogena, testosterona i progesterona. Možda vam na prvu mošusna ambreta ne znači ništa, no kada znate da se naširoko koristi u proizvodima za osobnu upotrebu, a pronađen je i u otpadnim vodama pa čak i u nekim vrstama slatkovodnih riba, stvari postaju zabrinjavajuće.
Upravo zbog toga su znanstvenici odradili testiranje utjecaja mošusne ambrete na ljudske stanice hipotalamusa i na ličinke ribe zebrice i tako otkrili da je spoj u ribljim ličinkama i ljudskim stanicama potaknuo proizvodnju GnRH-a. Dok se ne sazna više o utjecaju tog spoja trebalo bi provjeravati sastojke na svim kozmetičkim proizvodima, mirisima i proizvodima za kućanstvo, a s kojima u doticaj dolaze i djeca.
