Ispivši otrov u haškoj sudnici, general Slobodan Praljak 29. studenog 2017. ušao je u povijest odbivši presudu riječima ‘General Praljak nije ratni zločinac, s prijezirom odbacujem vašu presudu’.
Danima nakon ovog čina uslijedile su analize lika i djela generala, ali i samog čina koji je uzburkao svjetsku javnost, piše Direktno.
Jedni su smatrali da je njegov čin bio očajnički krik pravednika, drugi da se radilo o svojevrsnoj predstavi koju je, inače redatelj po struci, odlučio tragično izvesti, sa samo jednim činom, a treći su likovali koristeći gadljive termine poput “praljkovače” podsjećajući fotografijama i memovima na sam čin ispijanja ubojitog cijanida.
Haag je proveo istragu, policija je odradila svoje, kako je otrov dospio u sudnicu – ni danas nije jasno. Održani su prigodni govori, zapaljene su svijeće, bila je komemoracija, Marin Miletić je dobio otkaz zbog teksta u jednoj dnevnoj tiskovini i prošle su dvije godine…
Facebook cenzura
Dvije godine nakon toga, sjećanje za Praljkom pomalo blijedi s obzirom na to da je putem društvenih mreža gotovo nemoguće spominjati njegov lik ili ime jer vas Facebook sankcionirana trajnim ili privremenim blokiranjem. Navodno, riječ je o algoritmima koji prepoznaju ime, prezime i fotografiju nekadašnjeg prvog čovjeka HVO-a pa vas u svrhu poticanja promocije samoubojstva kao takvog blokiraju.
Odvjetnica generala Slobodana Praljka Nika Pinter kazala je u izjavi za portal Direktno kako se nakon presude morala pribrati s obzirom na to da su uslijedila policijska ispitivanja.
“Nakon izricanja presude i satima nakon toga u mojoj su glavi misli bile nepovezane, isprepletene, svezane u čvor, no morala sam razmrsiti misli, zatomiti osjećaje i rekonstruirati dane, mjesece, godine zbog ispitivanja na policiji”, kazala nam je Printer.
‘Presuda nije odraz činjenica’
Vrijeme će, smatra generalova odvjetnica, pokazati što se zbilja dogodilo u BiH u vremenskom razdoblju za koje je šestorka osuđena.
“Kao onda i danas mislim da presuda nije odraz činjenica koje su putem dokaza obrana, ne samo obrane generala Praljka, prezentirane sudu. Danas sam uvjerena da će vrijeme, pa makar i kada me više ne bude, pokazati što je stvarno bilo u vremenskom razdoblju 1992. do 1994. na području Bosne i Hercegovine i HZ/HR HB. Danas kada razmišljam o tom danu povezujem ga s kineskom poslovicom ‘Sve zablude imaju svoje vrijeme, a i najmanja istina i nakon sto milijuna poteškoća, mudrolija i spletaka ostaje uvijek ono što je bila'”, ističe Pinter.
Na upit jesu li Hrvati, posebno oni u BiH, išta naučili iz Praljkovog čina, Pinter se ponono poslužila kineskim poslovicama.
“‘Ako se oblaci ne nakupe, neće biti kiše; ako se narod ne ujedini, neće biti snažan’. ‘Ako su trojica ljudi jednodušna, i žutu zemlju pretvorit će u zlato; ako misle svatko za sebe, i žuto zlato pretvorit će u prah'”, riječi su odvjetnice generala Praljka.
Sinoć su u čast druge godišnjice generalove tragične smrti udruga Hrvatska zvona u Mostaru izveli posvetu generalu u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača.
General Praljak i rukovodstvo nekadašnje Herceg Bosne osuđeni su 29. studenog 2017. u Haaškom sudu drugostupanjskom presudom za zločine nad Bošnjacima tijekom proteklog rata kao i za udruženi zločinački poduhvat u jednom razdoblju 1993. na području tadašnje Herceg Bosne.
U petak, na dan godišnjice, u mnogim hrvatskim mjestima diljem BiH paljenjem svijeća bit će odana počast generalu Slobodanu Praljku, piše Direktno.
