Tradicionalno druženje mladih uz molitvu i pjesmu počelo je u četvrtak, a mladi su, kao i svake godine, stigli iz sedamdesetak zemalja
Ovogodišnji 35. Mladifest, Festival mladih u Međugorju, započeo je u ozračju Novih normi za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena koje je u svibnju objavio Dikasterij za nauk vjere. Naime, tu je priču prvo otvorio apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, koji je 14. lipnja, dakle dva tjedna prije Mladifesta, predslavio večernju misu na međugorskom vanjskom oltaru, odakle je upravo promišljao o Međugorju u kontekstu tih najnovijih mjera. Odnosno, govorio je o statusu “nihil obstat” koji daje zeleno svjetlo ukazanjima. Dakako, ne govoreći izravno o međugorskom fenomenu, ali je znakovito da je upravo mons. Lingua u ovome ozračju prvi put u životu došao u Međugorje (a želio je to još kao mladić) i otvorio tu za Međugorje važnu temu.
Nju je uoči Mladifesta u intervjuu za Radio Mir Međugorje otvorio i apostolski vizitator Svete Stolice s posebnom ulogom za župu Međugorje mons. Aldo Cavalli, koji uime Vatikana posljednje tri godine upravlja Međugorjem. Na upit može li Međugorje očekivati status “nihil obstata” (tj. ništa ne priječi), mons. Cavali nije izravno odgovorio ni s da ni s ne, no pojasnio je kako je papa Franjo povukao dva vrlo važna poteza iz kojih se mnogo toga može iščitati.
“S obzirom na to da su milijuni ljudi dolazili u Međugorje moliti, moliti i moliti, ispovijedati se i mijenjati živote, papa je uzeo pod svoju izravnu brigu i jurisdikciju cijeli pastoralni dio ove župe. Štoviše, da bi ovom mjestu milosti dao pravednu i ispravnu važnost, za cijeli ovaj pastoralni dio župe kao odgovornog poslao je nadbiskupa koji ima nad tim pastoralnim dijelom župe svu jurisdikciju koju ima jedan biskup u svojoj biskupiji. Ove dvije činjenice, to jest odluke Svetoga Oca: prvo, da na sebe uzme brigu za župu u cijelom njezinu pastoralnom dijelu i, drugo, da samo za ovaj pastoralni dio Međugorja pošalje nadbiskupa sa svom jurisdikcijom dijecezanskog biskupa, važne su da bi se očitovala duhovna kvaliteta Međugorja. Ostale odluke donosit će se u budućnosti sukladno odredbama Dikasterija za nauk vjere”, kazao je Cavalli, praktički sve to ponovivši na konferenciji za medije prvoga dana Mladifesta, dodavši samo kako je papa Franjo i ove godine uputio pismo mladima te da je papi Međugorje važno i da zna njegovu težinu.
“Dragi mladi, radostan sam što vam mogu uputiti ovu poruku prigodom 35. Festivala mladih, koji vas je okupio u velikome broju u Međugorju, kako bi susret s Gospodinom Isusom u zajedništvu s Djevicom Marijom mogao raspiriti plamen vaše vjere. U ovim intenzivnim danima razmišljat ćete o temi ‘Marija je uistinu izabrala bolji dio…’ (Lk 10,42). Polazeći upravo od ove Gospodinove rečenice, htio bih vam ponuditi nekoliko kratkih prijedloga za vaš duhovni rast te zalaganje u Crkvi i svijetu. Isus nas, s onim što govori Marti, Lazarovoj i Marijinoj sestri, te Mariji iz Nazareta podsjeća da je pristup vjerodostojnog učenika staviti se u slušanje Gospodinove Riječi. (…) Jednako ste tako i vi, dragi prijatelji, pozvani da postanete vjerodostojni Kristovi učenici. Ostanite u Učiteljevoj prisutnosti kako biste meditirali Riječ Božju, puštajući da ona prosvijetli vaš um i srce, da otkrijete i surađujete na planu koji Otac ima za svakoga od vas. Zato vas potičem da uspostavite blisku vezu s Evanđeljem te da ga imate sa sobom, kako bi vam bio poput kompasa koji pokazuje put koji treba slijediti. (…) Gospodin vas želi kao neustrašive apostole svoje Radosne Vijesti te kao graditelje nove čovječnosti. (…) Trebate imati hrabrosti govoriti o Kristu u vašim obiteljima, u vašem obrazovnom i radnom okruženju, u svojem slobodnom vremenu. (…) Predragi, neka vas prati moj blagoslov, a Majci Mariji, Majci Crkve, povjeravam svakoga od vas, kako bi vam izmolila snagu i mudrost da možete razgovarati s Bogom te govoriti o Bogu. Njezin primjer neka vas potakne da u svijetu budete navjestitelji nade, ljubavi i mira. Na kraju, ljubazno tražim od vas da se molite za mene”, stoji, među ostalim, u papinu pismu mladima.
Kada se nove norme pogledaju kroz “međugorsku prizmu”, nama najbližu i u svijetu najaktualniju, onda se čini kao da su u Dikasteriju bili nadahnuti upravo Međugorjem kao zvijezdom vodiljom. Naime, prije 43 godine Blažena Djevica Marija ukazala se seoskoj djeci koja nikad dotad nisu ni čula za ukazanja, dala im je poruke da prenesu svijetu da moli, posti, čita Sveto pismo, ispovijeda se i ide redovito na misu, a nepredvidivost prirode međugorskog fenomena, tj. da nije djelo ljudskih ruku opipljivo je na svakom njegovu koraku otpočetka do današnjih dana. Također, tisuće ozdravljenja i obraćenja te više od tisuću svećeničkih i redovničkih zvanja koja su začeta u Međugorju, posve se uklapaju u nove vatikanske kriterije.
Zanimljivo je da je od svibnja naovamo Dikasterij za nauk vjere objavio pet-šest uglavnom pozitivnih odluka o ukazanjima i nadnaravnim pojavama. No, što konkretno propisuju nove norme? Prema njima, tijekom faze evaluacije, povjerenstvo treba razmotriti i “pozitivne” i “negativne” kriterije navodnog ukazanja.
U dokumentu su utvrđena četiri pozitivna kriterija, koja smo spomenuli i to su: 1. “Vjerodostojnost i dobar ugled osoba koje tvrde da su primatelji nadnaravnih viđenja ili da su izravno uključeni u te događaje, kao i ugled svjedoka koji su saslušani.”; 2. “Doktrinarna pravovjernost fenomena i svih poruka povezanih s njim.”; 3. “Nepredvidiva priroda fenomena što bi pokazalo kako pojava nije rezultat ljudske intervencije.”; 4. “Plodovi kršćanskog života, uključujući duh molitve, obraćenja, svećenička zvanja i redovnički život, djela milosrđa, kao i zdrava pobožnost te obilni i trajni duhovni plodovi.”
Međutim, nove norme postavljaju i šest negativnih kriterija: 1. “Mogućnost očite pogreške o događaju.”; 2. “Potencijalne doktrinarne pogreške.”; 3. “Sektaški duh koji rađa podjele u Crkvi.”; 4. “Otvorena potraga za profitom, moći, slavom, društvenim priznanjem ili drugim osobnim interesom usko povezanim s događajem.”; 5. “Ozbiljno nemoralne radnje koje je počinio subjekt događaja ili njegovi sljedbenici neposredno prije i nakon te tijekom fenomena.”; 6. “Psihološke promjene ili psihopatske tendencije u osobi koje su mogle utjecati na navodni nadnaravni događaj.”
Na kraju postupka ocjenjivanja, biskup i delegat kojeg on imenuje da nadzire rad povjerenstva trebaju pripremiti osobni “votum” u kojem biskup predlaže Dikasteriju konačnu prosudbu. Ta će odluka, kako je navedeno u dokumentu, slijediti jednu od šest formula:
1. Nihil obstat: “Bez izražavanja ikakve sigurnosti o nadnaravnoj autentičnosti samog fenomena, priznaju se mnogi znakovi djelovanja Duha Svetoga ‘usred’ određenog duhovnog iskustva, a ne postoje aspekti koji su posebno kritični ili rizični, barem ne do sada.”
2. Prae oculis habeatur: “Iako su prepoznati važni pozitivni znakovi, također se uočavaju neki aspekti zbunjenosti ili potencijalni rizici koji zahtijevaju od dijecezanskog biskupa da se uključi u pažljivo razlučivanje i dijalog s primateljima određenog duhovnog iskustva.”
3. Curatur: “Kritički elementi su prisutni, ali postoji raširenost fenomena s provjerljivim duhovnim plodovima. Ne preporuča se zabrana koja bi mogla uznemiriti vjernike, ali se biskup poziva da tu pojavu ne potiče.”
4. Submandato: “U ovoj kategoriji kritični problemi nisu povezani sa samim fenomenom, koji je bogat pozitivnim elementima, već s osobom, obitelji ili grupom ljudi koji ga zlorabe.”
5. Prohibetur et obstruatur: “Iako postoje legitimni zahtjevi i neki pozitivni elementi, kritična pitanja i rizici povezani s ovom pojavom čine se vrlo ozbiljnima.”
6. Declaratio de non supernaturalitate: “U ovoj situaciji Dikasterij ovlašćuje dijecezanskog biskupa da izjavi kako fenomen nije nadnaravan.”
Nakon konačne odluke Ureda, dijecezanski biskup, osim ako Dikasterij ne odredi drugačije, “obavijestit će nacionalnu biskupsku konferenciju o odluci koju je odobrio Dikasterij” i “jasno obznaniti Božjem narodu sud o predmetnim događajima”. U dokumentu se napominje kako Nihil obstat “dopušta pastirima Crkve da djeluju s pouzdanjem i odmah kako bi stali među Božji narod u prihvaćanju darova Duha Svetoga koji se mogu pojaviti ‘usred’ ovih događaja”. Dokument objašnjava da fraza “usred” označava kako “čak i ako sam događaj nije proglašen nadnaravnim podrijetlom, još uvijek postoji prepoznavanje znakova nadnaravnog djelovanja Duha Svetoga usred onoga što se događa.” Ali norme naglašavaju da u slučajevima kada je ustanovljen Nihil obstat, “takve pojave ne postaju objekti vjere, što znači da vjernici nisu obvezni na pristanak vjere.”
Kardinal Fernandez naglasio je kako je i vrlo ozbiljni teolog kao Hans Urs von Balthasar iza sebe imao susret s određenim iskustvima ovog tipa, koje je doživljavala jedna njegova prijateljica. Dok su se neki pitali kako je moguće da on u to vjeruje, njegova se teologija nadahnjivala i na tom izvoru. S jedne strane možemo sumnjati u takve fenomene, ali ne možemo nijekati ljepotu i korisnost njegove teologije. Zato je potreban oprez, naglasio je Fernandez, s jedne strane oprez u priznavanju, s druge strane oprez da se ne ugasi djelovanje Duha. Na pitanje novinara o temi Međugorja, kardinal Fernandez rekao je da bi izjava o nadnaravnosti fenomena za Božji narod podrazumijevala i svetost samog vidioca za njegova života. Zbog toga se izbjegava izjava o “nadnaravnosti” jer vidjelac danas može biti dobra osoba, a sutra učiniti bilo što s obzirom na to da je slobodan i slab, kao i svi ljudi, poručio je predstojnik Dikasterija za nauk vjere. Kao još jedan problematičan aspekt istaknuo je navodne “poruke” Gospe upućene određenom biskupu, poput prijekora, naredbi i sl. te je upozorio da to mogu biti fantazije, nesvjesne želje, vjerojatno izmiješane s osobnim iskustvom pojedinca. Upravo zbog takvih detalja potrebno je uvijek iznova preispitivati i vrednovati cjelokupnu sliku i osobno iskustvo te razlučivati – uvijek iznova – cjelokupan fenomen i njegove plodove u skladu s evanđeljem i naukom Crkve, prenosi iz Vatikana u “Zvonima” Riječke nadbiskupije Angela Jeličić Krajcar.
Kako će se onda u budućnosti sve ovo odraziti na Međugorje? Odgovor je, možda, najbolje potražiti u rezultatima Međunarodnog istražnog povjerenstva Svete Stolice za Međugorje, tj. nalazu “Ruinijeve komisije” (2010. – 2014.) koji još uvijek nije službeno ugledao svjetlo dana. Ali po kojemu se, očigledno, papa Franjo ravna od onoga trenutka kada je u Međugorje poslao mons. Henryka Hosera kao svojega izaslanika, imenovavši ga kasnije vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje. I kojega je naslijedio mons. Aldo Cavalli. Sam nalaz komisije neslužbeno je poznat kao priznanje autentičnosti prvih sedam dana ukazanja, dok se tijek ostalog dijela fenomena i dalje prati.
Prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Fernández, objavljujući dokument s novim normama, otkrio je kako je, po naputku pape Franje, polazišna pozicija novih normi bio pastoralni pristup. I upravo je taj pristup Franjo iskušao u Međugorju, nakon što se niz godina cijelome fenomenu pokušalo pristupiti s doktrinarne razine, tj. tražeći pogreške metodom “dlake u jajetu”. Tvrdeći pritom da sama ukazanja nemaju veze s milijunima hodočasnika koji onamo dolaze, što je zacijelo jedna od najslabijih teza koja se provlači kroz sve ove godine.
Dok ovo pišemo, u Međugorje na Mladifest pristižu tisuće mladih iz cijeloga svijeta. Očekuje ih se oko 50.000 iz 70-ak zemalja. Ova će godina, sudeći po dosadašnjem broju hodočasnika, zacijelo biti rekordna u Međugorju. S jedne strane tumači se to ratom u Svetoj zemlji i nemogućnošću odlazaka u Izrael, a s druge duhovnom gladi koja vlada u teško uzdrmanom svijetu. No ono što je očito je da se u Međugorju i dan-danas, sve od prvih dana, događaju ukazanja u kontinuitetu i da je ono jedino takvo mjesto u svijetu. Dakle, jedinstveno. I nije postalo “muzej” poput nekih drugih čak i priznatih svetišta. Nego kroz sakramente svakodnevno živi živu vjeru. To je najupečatljivija “norma” koju nitko ne može osporiti, a ovih dana vidljiva upravo u Mladifestu, u tisućama ispovijedi, cjelodnevnim katehezama, krunicama, misnim slavljima i klanjanjima. Fenomenu kakav u svijetu ne postoji.
